Priča o rogaču

Rogač je porijeklom iz Sirije i Palestine. Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.

Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina. Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).

U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.

Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave

Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.

U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.
Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.

Izvor  http://www.holidays-in-komiza.com