Likopen: moćni crveni pigment

Likopen: moćni crveni pigment
 

Likopen je biljni pigment iz skupine karotenoida koji je zaslužan za žarko crvenu boju rajčica. Osim u rajčicama nalazi se i u drugom crvenom voću i povrću, poput crvene mrkve, lubenice i papaje, ali ne i u trešnjama i jagodama (za njihovu boju zaslužni su antocijani). Iako je po strukturi vrlo slična karotenoidima s aktivnošću vitamina A, ova se fitokemikalija ne pretvara u vitamin A u tijelu. Prvi put je izoliran 1910.godine, a struktura molekule određena je 1931. godine. Zbog svoje biološke aktivnosti plijeni pažnju znanstvenika, poglavito zbog iznimne antioksidativne snage.

Likopen u rajčicama U plodovima rajčice likopen je dominantan karotenoid, a osim njega prisutni su i manji udjeli alfa, beta i gama – karotena, luteina i drugih karotenoida. Sadržaj likopena u svježem plodu rajčice ovisi o sorti, stadiju zrelosti te uvjetima okoliša pri kojima plod dozrijeva. Udio likopena u rajčici obično se kreće u rasponu od 3 do 5 mg / 100 g. U nekim su sortama pronađene i veće koncentracije, a pravilo je da tamnocrvene sorte sadrže vrlo visoku koncentraciju, dok žute sorte sadrže tek 0,5 mg/100 g. Udio likopena povećava se tijekom zrenja ploda, najviši je ljeti (od lipnja do kolovoza), a niži zimi (od listopada do ožujka). Plodovi rajčice koji su dozrijevali u staklenicima, bilo ljeti ili zimi, imaju niži udio likopena od plodova dozrelih na otvorenom tijekom ljeta. Također, plodovi ubrani zeleni te dozreli tijekom skladištenja imaju niži udio likopena od plodova dozrelih na stabljici.

Likopen je u rajčici najvećim dijelom koncentriran u koži plodova, a dokazano je kako koža sadrži čak pet puta više likopena nego pulpa. Uspoređujemo li svježu rajčicu i proizvode od rajčice, značajno veću koncentraciju likopena pronaći ćemo u pireu, soku i koncentratu rajčice nego u svježoj rajčici. Ta koncentracija može biti i do 50 puta veća u koncentratu rajčice. Manje je poznato da je bioraspoloživost likopena značajno bolja kada je rajčica kuhana nego kada je sirova. Toplina je važna zato što razgrađuje stanični matriks rajčice, čime se povećava dostupnost likopena pa ga možemo asimilirati u većoj količini. Važnost topline je i u tome što “trans” oblik likopena iz rajčice pretvara u bioraspoloživiji “cis” oblik. Nadalje, budući da je likopen topljiv u mastima, njegova je apsorpcija bolja ako se kuha s dodatkom masnoće (najbolje maslinova ulja).

Utjecaj likopena na zdravlje Istraživanja o djelovanju likopena su otišla su daleko jer je ta aktivna tvar iz rajčica višekratno ispitivana u studijama na ljudima, te joj je dokazana zaštitna uloga kod velikog broja karcinoma. U studijama se najčešće spominje zaštitna uloga kod raka prostate, dojke, endometrija i pluća. Antioksidativna funkcija likopena podrazumijeva zaštitu stanice i staničnih struktura od štete izazvane djelovanjem slobodnih radikala, a to djelovanje važno je i u prevenciji bolesti srca. Postoje naznake kako bi ova molekula mogla biti odgovorna za smanjenje kardiovaskularnog rizika jer smanjuje razinu LDL kolesterola. Jedno istraživanje provedeno na muškarcima pokazalo je da uzimanjem 60 mg likopena dnevno tijekom tri mjeseca može rezultirati 14%-tnim sniženjem razine LDL kolesterola. Ipak, u većini kliničkih studija koje su rađene korišteni su proizvodi od rajčice poput pirea ili paste od rajčice – proizvodi iz kojih je likopen najraspoloživiji, a rijetko je korišten izolirani likopen. Istraživanja su pokazala kako proizvodi od rajčice smanjuju oksidativni stres i djeluju kemopreventivno. Nasuprot tome, studije s izoliranim likopenom su malobrojne i uglavnom su rađene na životinjama. Te studije pokazale su da likopen primjenjen u prilično visokim dozama ima značajan učinak na razine lipida u serumu i posjeduje antiaterogeno djelovanje koje se može uspoređivati s terapijom lijekovima. No, tvari postaju još zamršenije kada znamo da je 2007. godine u časopisu European Journal of Nutrition objavljena studija koja je pokazala da rajčice bez obzira sadrže li likopen ili ne (u studiji su korištene i žute rajčice koje gotovo da ne sadrže likopen), imaju značajniji utjecaj na smanjenje oksidativnog stresa nego izolirani likopen.

Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Nutritional Biochemistry prije nepunih mjesec dana pokazalo je kako likopen pruža zaštitu od astme. Pokazalo se kako likopen smanjuje broj eozinofila u bronhima i alveolama, zatim broj stanica mukusa u dišnim putevima te smanjuje otpuštanje specifičnih citokina koji su pokazatelji upalnog stanja. Studija je provedena na životinjskom modelu, a uspjela je pokazati kako suplementacija likopenom, u dozi koja iznosi oko 50 mg za ljude, smanjuje alergijsku upalu u plućima, ali i sistemsku upalu koja se javlja u cijelom organizmu. Inovativni proizvodi s likopenom U svjetlu sve većeg interesa za tvari koje će osigurati lijepu i mladoliku kožu te anti-aging učinak razvijen je laktolikopen za kožu. Laktolikopen jest karotenoid uronjen u matriks proteina sirutke (dobivenih iz mlijeka). Nedavno istraživanje stručnjaka sa Istraživačkog Instituta za kožu i kosu, provedeno na ispitanicima prosječne dobi 26 godina donosi nam zanimljive rezultate - laktolikopen značajno podiže obrambene mehanizme kože. Dodatkom 25 mg laktolikopena tijekom 12 tjedana uočena je pojačana akumulacija ne samo likopena u koži, već i beta-karotena koji je poznat po svojim UVA i UVB zaštitnim učincima. Prevencija ubrzanog starenja kože uslijed izloženosti štetnim sunčevim zrakama i okolišnim zagađenjima samo je još jedna u nizu blagodati crvenog pigmenta iz rajčice. Da je likopen inovativna supstanca dobrodošla u modernoj funkcionalnoj hrani svjedoči i razvoj funkcionalnih jaja obogaćenih likopenom. Naime, Turci i Amerikanci dosjetili su se zgodnog načina kako povećati unos likopena. U hranu za japanske prepelice su ubacili ovaj crveni antioksidans i njihova jaja servirali za zajutrak muškim dobrovoljcima. Žumanjci su zbog likopena imali ljepšu boju, a ispitanicima se povećala razina likopena u krvnom serumu.

Možemo li pretjerati s likopenom?
Iako vrlo rijetko, u slučaju prekomjernog unosa ovoga pigmenta može se javiti likopenemija. Talijanski znanstvenici opisali su slučaj likopenemije kod žene dobi 68 godina u časopisu Annals of Nutrition & Metabolism.
Gospođa se požalila na neobičnu tj. crveno-narančastu boju dlanova i tabana što može ukazivati na izvjestan metabolički poremećaj. Međutim, u njenom se slučaju radilo o nakupljanju crvenog pigmenta likopena u potkožnom tkivu. Detaljnije ispitivanje je otkrilo da signora tijekom posljednjih godinu dana vrlo često pojede 1 kg dnevno voća kaki koje je bogato likopenom. Kako bi joj se povratila normalna boja kože na dlanu i tabanima, savjetovana joj je promjena prehrambenih navika.
Ovakvi slučajevi se mogu javiti zbog npr. neumjerenog konzumiranja mrkve koja je bogata narančastim pigmentima karotenoidima i tada je posljedica također bezazleno stanje koje se naziva karotenemija. Karotenemija je rijetkost, a likopenemija se javlja još rjeđe.
Dr.sc. Darija Vranešić Bender
članak objavljen u časopisu Doktor u kući, kolovoz 2010.

Izvor http://www.vitamini.hr/