Zeleno povrće za zdravlje!

Pa ipak, iako svi imamo na umu koliko dobrobiti povrće može dati našem organizmu, većina nas ga često izbjegava na jelovniku. Pogotovo ono – zeleno. Naime, dokazano je da zeleno lisnato povrće ima ”prednost” pred ostalim vrstama te krije brojna ljekovita svojstva, a može spriječiti nastanak i umiriti već postojeće bolesti i stanja. Neophodno je za probavu i nezamjenjiv je izvor minerala, vitamina i vlakana. Stoga, ako si želite dobro zdravlje, pravo je vrijeme da počnete uživati u ”zelenjavi” !

Zašto zeleno?

Jedan dio odgovora leži u tome da se radi o hrani koja je „živa“, u kojoj zbog stajanja, prerade, konzerviranja nisu uništeni svi vrijedni sastojci. Drugi se dio tajne krije u klorofilu, biljnim vlaknima, enzimima, hranjivim tvarima kojima su zeleni listovi krcati – aminokiselinama, bjelančevinama, vitaminima i mineralima.
Klorofil je zeleni pigment koji nalazimo u listovima biljaka koji pomoću Sunčeve energije pretvara ugljični dioksid i vodu u kisik i jednostavne šećere.
Klorofil je molekula bez koje ne bi bio moguć opstanak čovjeka na Zemlji, a koja je svojom strukturom slična molekuli hema u krvi. Koristan je kod svih oblika kroničnih bolesti, anemije, problema s imunitetom kao i kod detoksikacije organizma. Alkalizira organizam i potiče rast aerobnih (prijateljskih) bakterija u našim crijevima te na taj način vrši detoksikaciju. Koncentrirani izvori klorofila su: špinat, šparoge, zelena paprika, brokula, prokulica, kupus, mahune, grašak, kelj, poriluk, zelene masline, zelene salate, blitva i morske alge.
Klorofil poboljšava izmjenu energije i tvari, time ubrzava otpuštanje toksina, usporava bakterijski rast te jača energetsku strukturu stanica.
Zeleno lisnato povrće osigurava proteine u formi amino kiselina, koje su mnogo lakše za tijelo od kompleksnih proteina životinjskog podrijetla. Primjerice, 1/2 kg kelja dnevno unosimo više proteina nego što nam je potrebno prema medicinskim standardima. Nedostatan unos amino kiselina uzrokuje ozbiljnu mentalnu i fizičku neravnotežu u tijelu, te snažnu želju za “porocima”. Kombinirajte različite vrste zelenog lisnatog povrća – tako ćete dobiti sve potrebne aminokiseline u izobilju.

Zeleno, zeleno i samo zeleno!

Konzumiranjem zelenog lisnatog povrća itekako ćete višestruko ”nagraditi” svoj organizam. Ono ima stimulirajuće djelovanje na rad i revitalizaciju rada jetara pa se često nazivaju čistačima masnoća. Sadrže apigenin, sastojak koji može pomoći u ubijanju stanica oboljelih od tumora, tako što izdvaja tumor supresor p53, protein koji je uključen u rast tumora.
Zeleno povrće utječe na naš vid, te može spriječiti bolesti oka povezane sa starenjem. Osigurava vašem organizmu dovoljno poleta, energije i zadovoljstva, a zeleni obrok vas neće opteretiti lošim kalorijama – 100 g povrća sadrži otprilike 25 do 40 kcal. Ali ponavljamo, veoma je važno da se zeleno lisnato povrće minimalno termički obrađujete, da bi zadržalo što više korisnih sastojaka!

Zeleni sokovi

Zelenim sokovima od voća i povrća popularnost naglo raste. I to s razlogom; ukusni su, jednostavni za napraviti, s pregršt ljekovitih svojstava. Hranjivi su i pročišćavajući, sve u jednom. Uglavnom su kombinacija zelenog lisnatog povrća, cikle, celera i mrkve s voćem poput jabuka, banana, bobičastog voća… Dobro je dodati i aloe vera sok, sjemenke/ulje lana, kokosovo ulje, đumbir,  spirulinu, pćelinje saće (bee pollen), a umjesto vode možemo koristiti biljne čajeve, primjerice izrazito ljekovit čaj od koprive. Mnogi koriste i bademovo mlijeko.
Zeleni sokovi odlični su detox, čiste jetru, krv i cijeli organizam. Potiču probavu druge hrane jer stimuliraju izlučivanje probavnih enzima. U obliku soka, hranjiva svojstva zelenog povrća puno dublje prodiru u organizam, jer ga sami nikad toliko dobro ne možemo sažvakati. Sokovi su bogat izvor vlakana čija je osnovna svrha – zdrava probava. A zdrava probava je temelj zdravlja.
Osobe sa slabim želučanim kiselinama imaju mnogo otrovnih supstanci koje cirkuliraju njihovim tjelom. Zeleni sokovi reguliraju želučane kiseline. Mnoge bolesti se povezuju s slabim želučanim kiselinama: paraziti, bakterije, kandida, multipleskleroza, artritis, astma, autoimune bolesti, celijakija, rak želuca, depresija, dermatitis, diabetes, ecema, problemi s žući, gastritis, hepatitis, hypertiroidizam, osteoporoza, psorijaza, rosacea, …
Osim toga, jeste li znali da je jedan od glavnih uzorka raka – KISELOST organizma? E pa zeleni sokovi djeluju baš suprotno! Oni alkaliziraju tijelo više nego bilo koja druga namirnica ili obrok. A i jedinstven su izvor omega-3 masnih kiselina.

Koje se povrće preporučuje?

Blitva

Blitva je često lisnato povrće u domaćoj kuhinji, a najčešće se jede kuhana s krumpirom, začinjena maslinovim uljem i češnjakom. S obzirom na kalorijsku vrijednost, blitva je jedna od najhranjivijih namirnica biljnog podrijetla jer osigurava impresivne količine vitamina i minerala. Nedavno objavljene studije pokazuju da je izvor mnogih novootkrivenih fitonutrijenata (biljnih hranjivih tvari). Koncentriran je izvor karotenoida, poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koji zajedno s flavonoidima u blitvi pružaju snažnu antioksidativnu zaštitu.
Također je bogata željezom i vlaknima. Znanstvenici su dokazali da blitva štiti zdravlje srca, očiju, probavnog sustava i smanjuje učestalost glavobolja. Blitvu kuhajte 3 do 5 minuta kako ne bi izgubila svoja ljekovita svojstva.
Vrste blitve razlikuju se po glatkim ili kovrčavim listovima te stabljikama bijele, crvene, narančaste, ljubičaste, ružičaste ili žute boje. Tako postoji blitva duginih boja (eng. rainbow chard) koja na sebi ima spektar duginih boja, od bijele, crvene, narančaste, ljubičaste do ružičaste i žute. Mješavina boja ove blitve osigurava dobru ravnotežu okusa, bijele i žute stabljike blagog su okusa dok su crvene slatkaste. Obojene stabljike nisu jestive; crvene su izuzetno tvrde.
Druga je vrsta (eng. Fordhook) jako rasprostranjena. Karakteriziraju je naborani listovi. Njezine su bijele stabljike mekane, slatkaste i vrlo ukusne za jelo. Blitva sa svijetlo žutim stabljikama još jedna je vrsta blitve. Za razliku od blitve bijelih stabljika, ima gorči okus. Ipak, manje je gorka od blitve s crvenim stabljikama.

Špinat

Špinat se može poslužiti kuhan, ali i sirov kao salata. Zastupljen je u svim svjetskim kuhinjama jer lako uspijeva u različitim podnebljima. Bogat je mineralima, ali sadrži nitrate i određene količine oksalne kiseline koja u većim količinama djeluje otrovno na ljudski organizam. Stoga, špinat nije preporučljiv osobama koje pate od bubrežnih kamenaca.
Znanstvenici su identificirali 15-tak različitih flavonoidnih spojeva u špinatu koji funkcioniraju kao antioksidansi. Mnogi od njih uspješni su i u borbi protiv raka, što je bilo dovoljno važno da se pojedini izoliraju u svom čistom obliku, te da se na njima nastave istraživanja.
Različite studije pokazale su usporavanje rasta stanica raka želuca, kože i dojke. Iako špinat nije namirnica najbogatija željezom, on ga zasigurno sadrži u znatnim količinama. Špinat je kao namirnica daleko poželjniji izvor željeza od nekih drugih jer ne sadrži zasićene masti, kolesterol, te je niskokaloričan.
Jedna šalica kuhanog špinata daje oko 30 % dnevno preporučenih količina željeza. Špinat na salatu je vrlo ukusan, ali nažalost u našim krajevima vrlo rijetko se jede sirov. Ako ćete špinat kuhati, neka to ne bude duže od 1 minute kako bi se zadržala sva ljekovita svojstva.

Brokula

Brokula je čudesna namirnica, a njezine dobrobiti za zdravlje su bezbrojne. Zahvaljujući visokom sadržaju kalija i magnezija, brokula pomaže održavati krvni tlak unutar normalnih granica. Sadrži I visoke količine vitamina C i beta-karotena, a time jača naš imunitet i štiti od gripe i prehlade. Brokula je bogata vlaknima, koja pomažu probavi, sprječavaju zatvor i reguliraju razinu šećera u krvi.
U brokuli su pronađena čak 3 aktivna sastojka, koja štite od raka: 3,3′-dindolilmetan (DIM), glukorafanin i indol-3-karbinol. Ovi sastojci blokiraju razvoj stanica raka i  sprečavaju rak crijeva, želuca, dojke, maternice i prostate. Itekako je dobra za trudnice. Sadrži velike količine folne kiseline, koja je bitna za prenatalni razvoj bebe. Osim toga, folna kiselina je bitna za obnavljanje stanica i igra važnu ulogu u prevenciji raka.
Brokula sadrži sulforafan, koji štiti hrskavicu, i flavonoid kaempferol, koji ima anti-upalna svojstva. Zahvaljujući tome brokula pomaže sprečavanju reumatskih bolesti. Vitamin B6, folna kiselina i karoteniod lutein, koje sadrži brokula, poboljšavaju zdravlje arterija i sprječavaju bolesti srca i moždani udar.
No to nije sve! Brokula je idealna namirnica za mršavljenje. Sadrži vrlo malo kalorija, ali puna je nutrijenata. Zbog velikog udjela vlakana i vode, brokula brzo izaziva osjećaj sitosti. Bogata je proteinima. Jedna čaša brokule sadrži tri puta više proteina nego čaša riže, ali pet puta manje kalorija.
Što se tiče njezine pripreme, najviše vitamina sadrži sirova brokula i brokula kuhana na pari. I dinstanjem brokula zadržava veći dio nutrijenata. Međutim, nije preporučljivo kuhati brokulu u vodi, jer time ona gubi većinu svojih vrijednih sastojaka. Čim ju duže kuhate, tim će manje vitamina ostati u brokuli. Da biste uživali u brojnim dobrobitima brokule, jedite 1 čašu ovog povrća dnevno ili 2-3 čaše brokule tri puta tjedno.

Kelj

Kelj je biljka koja se uzgaja tokom cijele godine, ali se uglavnom konzumira zimi, kada je izbor povrća ograničen. Kuha se kao dodatak mesu ili mahunarkama.
Bogat je vitaminima A, C, K i B6. Također je odličan izvor magnezija i kalcija. Njegova antioksidativna svojstva smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i smanjuju rizik od nastanka raznih bolesti, uključujući i neke vrste raka. Kelj će sniziti razinu lošeg kolesterola i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, a također štiti i zdravlje vaših očiju. Postoje razni načini da pripremite kelj, uključujući variva ili salate.

Matovilac

Matovilac je prava biljka za popravak krvne slike. Osim dobrog sadržaja željeza (više od špinata!) sadrži ujedno vitamin C i folat, koji su neophodni za apsorpciju i iskorištenje željeza u organizmu. Bogat je izvor kalija, s vrlo malo natrija. Također ne treba zanemariti povoljan odnos kalcija, magnezija i fosfora koji doprinose balansiranom dnevnom unosu ovih makrominerala.
Zahvaljujući dobrom sastavu folne kiseline (uz nizak natrij) matovilac je izvrstan salatni prilog za žene, a ostali vitamini B kompleksa i vitamin C daju mu antistresnu podlogu i korist za živčani sustav. Što su listovi mlađi, to je matovilac ukusniji u salati. Čim se javi stabljika, listovi matovilca više nisu toliko kvalitetni.

Rikula/rikola

Rikula je vrijedna namirnica koja u 100 grama sadrži samo deset kalorija, ali obiluje vitaminima A, C, K, riboflavinom i folnom kiselinom te kalcijem, magnezijem, bakrom, željezom, cinkom i kalijem. Jedan obrok rikule donosi 83% preporučene dnevne doze vitamina K te 38% preporučene dnevne doze vitamina A.
Magnezij i cink najvažniji su sastojci koji čine rikulu moćnim afrodizijakom. Ne samo što štite organizam od stresa, nego pomažu u sintezi spolnih hormona. Zbog njenih blagotvornih učinaka na libido i potenciju, znanstvenici su je prozvali i „ljubavnom drogom“.
Kao i većina zelenog lisnatog povrća, rikula obiluje antioksidantima, čisti jetru i potiče žuč te je idealna za proljetnu detoksikaciju. Kao svo povrće iz obitelji krstašica, rikula stvara glukozinolate, koji se u probavnom traktu pretvaraju u izotiocinate. Izotiocinati s brojnim antioksidantima iz rikule reguliraju imunološki sustav, sprečavaju makularnu degeneraciju i osteoporozu te aktivno štite od raka.
Rikula je bogata klorofilom i sumpornim spojevima koji potpomažu čišćenje organizma na staničnom nivou. Pogodna je i za kelatnu terapiju, koja se provodi radi izbacivanja teških metala iz organizma. To je dovoljno razloga da ovu vrijednu namirnicu dodate u vaš meni!

Prokulica

Predstavlja vrstu kelja, a izgleda kao minijaturni kupus. Nevjerojatno je otporna, prezimljuje na vrlo niskim temperaturama, čak do – 10. Visoke koncentracije tiamina (vitamin B1) i folne kiseline, čine prokulicu idealnim povrćem za ljude koji trpe od kronične slabosti živaca, umora i nedostatka koncentracije te kojima nedostaje vitalnosti i životne snage. Tiamin, zajedno s elementom manganom u tragovima i određenim proteinima, stvara u procesima metabolizma životno važne enzime, prije svega za opskrbu mozga i živaca glukozom. Sadrži puno kalija, koji odvodi vodu iz tijela i kao suigrač natrija poboljšava transport hranjivih tvari iz krvi u tjelesne stanice. Visoki sadržaj vitamina C jača imunitet. a Werner
Autor: Tea Werner

Izvor