среда, 11. фебруар 2015.

Najčešće prehrambene laži

U današnje smo vrijeme sa svih strana '' bombardirani'' raznim informacijama o prehrani. soja,
Mi vam otkrivamo koje su to najčešće prehrambene laži!

 

Zablude o mastima

Mlađe generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoća i kolesterol opasni. Međutim, to baš i nije točno!
Naime, prirodne masnoće životinjskog porijekla nikada nisu bile opasne za naše zdravlje, već su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, zapravo je neutemeljeni mit, proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa.
Najnovija istraživanja ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog porijekla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini štetni, dakle upravo ono što nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoća.
Zasićene masnoće nalazimo u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima, kao i u kokosovom ulju. Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice žumanjak, i osobito su važne za mozak i nervni sustav. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoće, a one su izuzetno važne i potrebne i za sve druge normalne funkcije u ljudskom organizmu.
Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, štiti srce i mozak. I majčino mlijeko obiluje kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar, jer upravo novorođenčad i mala djeca trebaju puno kolesterola radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava i drugih važnih funkcija u tijelu. 
Ono što je zapravo štetno je nova, rafinirana, industrijski procesirana hrana, puna industrijskih ulja i trans masti, kemijskih aditiva, pšeničnog glutena, šećera i glukozno-fruktoznog ili kukuruznog sirupa. Danas imamo vrlo ozbiljne dokaze da je ta nova hrana uzročnik civilizacijskih bolesti zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih bolesti, kroničnih crijevnih bolesti, autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka. 
Ali zašto nas onda stručnjaci već desetljećima savjetuju da ne jedemo masno? Nažalost, mi ne živimo u humanitarnom, već u ekonomskom društvu koje se zasniva na profitu, a prehrambena industrija, kao i sve ostalo, dio je tog ekonomskog društva. Proizvođači gledaju što im se više isplati, a ne što je za nas potrošače zdravije, a k tome i državne institucije zadužene za prehranu i zdravlje, prvenstveno štite industriju umjesto nas. Strah od visokog kolesterola potencira i farmaceutska industrija, iz čistih komercijalnih razloga jer su statini, sredstva za snižavanje kolesterola, najprodavaniji lijekovi na svijetu. Kampanja protiv kolesterola zapravo je najveća prevara 20. stoljeća.

Istina o žitaricama

Današnja se prehrana uglavnom temelji na žitaricama, odnosno na proizvodima od brašna, uglavnom pšenice. Iako nam se žitarice preporučuju kao baza zdrave prehrane, u novije vrijeme sve je više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. 
Žitarice sadrže neke antinutrijente koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari u organizmu, kao i lektin WGA koji izaziva oštećenje crijevne sluznice te dovodi do upalnih procesa u tijelu. Žitarice su zapravo nutritivno siromašna hrana, bogate škrobom koji je zapravo isto što i šećer, jer se sastoji od čiste glukoze. Pšenični škrob amilopektin A je posebno štetan jer podiže šećer u krvi još više nego obični šećer, pa tako pšenica pridonosi razvoju dijabetesa, pretilosti i metaboličkog sindorma.
Pšenica sadrži i gluten, neprobavljivi protein, za kojeg znamo da izaziva cijeli niz kroničnih bolesti. Osim celijakije i alergije na pšenicu, sve je učestaliji problem kojeg poznajemo pod nazivom necelijakijska osjetljivost na gluten (nonceliac gluten sensitivity)koja uslijed oštećenja probavnog trakta (intestinalne propusnosti) dovodi do autoimunih bolesti, kao što su na primjer dijabetes tipa 1, lupus, hashimoto, psorijaza i mnoge druge. Postoje različiti stupnjevi osjetljivosti na gluten, a čak i najblaži oblici uzrokuju kronične tegobe i bolesti koje, nažalost, najčešće nikada ne budu dijagnosticirane. Najčešći probavni simptomi su bolovi u trbuhu, nadutost, proljev, zatvor, plinovi, grčevi i slično. Međutim, osjetljivost na gluten nije ograničena samo na probavne smetnje i crijevne bolesti. Antitijela na gluten mogu prouzročiti uništavanje u bilo kojem dijelu tijela, ovisno o tome gdje nam je ”slaba karika” – gdje imamo genetsku predispoziciju za razvoj bolesti. 

Istine i laži o mlijeku

O mlijeku se jako puno priča i mišljenja su podijeljena. S jedne strane nas uvjeravaju da je mlijeko dobra i vrlo zdrava hrana, dok s druge pak strane nam savjetuju da ga izbjegavamo ili čak potpuno izbacimo iz prehrane. Konačno, postavlja se pitanje: piti mlijeko ili ne?
Istina je zapravo da je SIROVO mlijeko (domaće, svježe, koje nije industrijsko obrađeno) prirodna i zdrava hrana, kao i svi mliječni proizvodi napravljeni od takvog mlijeka. Sirovo mlijeko izvanredan je izvor nutrijenata, ali i vrlo važnih korisnih laktobakterija koje igraju presudnu ulogu u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od raznih bolesnih stanja. Također je izvrstan izvor vitamina, minerala i enzima, te sadrži punovrijedne proteine i masnoće.
Problem s  mlijekom je zapravo u industrijskom uzgoju i preradi. Kako je to slučaj i s drugim namirnicama, industrijska prerada uništava mlijeko i daje mu sasvim drugačija svojstva. Mlijeko koje kupujemo u prodavaonicama pasterizirano je i homogenizirano. Pasterizacija je proces kojim se mlijeko zagrijava na visokim temperaturama da bi se uništile bakterije u mlijeku, što na prvi pogled možda zvuči ispravno, znajući da su patogene bakterije uzročnici raznih bolesti. Međutim, ovaj proces potpuno mijenja njegovu strukturu i ono zapravo ne postaje sigurnije za upotrebu. Osim sto zagrijavanje na visokim temperaturama ubija patogene bakterije, to ubija i korisne laktobakterije te uništava mnoge druge hranjive komponente. Visoka temperatura potpuno mijenja strukturu osjetljivih mliječnih proteina koji onda postaju vrlo teški za probavu i potencijalno štetni za zdravlje.
Pasterizacija potpuno uništava koji su potrebni za razgradnju i probavu mlijeka, smanjuje sadržaj vitamina, denaturira mliječni protein, uništava vitamine B12 i B6, vitamin A, vitamin D, vitamin C, onemogućuje apsorpciju kalcija iz mlijeka, ubija korisne bakterije i promiče patogene!
Zbog toga je industrijski obrađeno mlijeko jedan od najčešćih alergena koji se povezuje uz cijeli niz zdravstvenih problema - probavne smetnje, alergije, karijes, osteoporoza, artritis, problemi sa rastom kod djece, učestale infekcije ušiju kod djece, bolesti srca i rak. Međutim, sirovo mlijeko nema takvo djelovanje, već upravo promiče zdravlje na mnoge načine. Mnogi ljudi koji ne podnose mlijeko, u pravilu mogu tolerirati sirovo.
Ako ostavite sirovo mlijeko na sobnoj temperaturi, mlijeko se neće pokvariti već će se ukiseliti, sto je prirodan način konzerviranja mlijeka uz pomoć laktobakterija. Korisne bakterije iz sirovog mlijeka drže pod kontrolom one loše, no pasterizirano mlijeko nema korisnih bakterija koje bi ga čuvale od truljenja.
Drugi proces kojem se mlijeko izlaže je homogenizacija - razbijanje molekula masnoće pod velikim pritiskom, da bi se spriječilo stvaranje vrhnja na mlijeku. I ovo je vrlo neprirodan postupak jer masnoća koja se dobije vise nema svoju prirodnu strukturu. Osim toga, iz mlijeka se uklanja (obire) masnoća tako da kupovno mlijeko sadrži 1 - 3% mliječne masti (ovisno o vrsti krava, mlijeko prirodno sadrži 4,5 - 6% mm). Zbog straha od prirodnih masnoća i agresivne propagande nemasnih proizvoda, industrija je uspjela plasirati na tržište light mlijeko, koje je zapravo industrijski višak koji preostaje nakon obiranja vrhnja za proizvodnju drugih mliječnih proizvoda.
Upravo su u mliječnoj masti najvažniji nutrijenti mlijeka. Mliječna mast sadrži vitamine A i D koji su potrebni za asimilaciju kalcija i proteina, pa bez ovih vitamina kalcij i proteini postaju teze iskoristivi i potencijalno opasni. Ona je također bogata kratkim i srednje dugačkim lancima masnih kiselina koje štite od bolesti i jačaju imunološki sistem. Tu je i vrlo vrijedna CLA (konjugirana linolenska kiselina) koja ima snažno antikancerogeno djelovanje. Svi ovi važni nutrijenti nestaju industrijskom preradom mlijeka.
Stoga, ako imate mogućnosti nabavljati domaće sirovo mlijeko i prave prirodne mliječne proizvode, to je nešto najbolje što možete učiniti za zdravlje svoje obitelji.

Soja… Nije za jelo!

Zadnjih desetljeća prehrambena industrija je lansirala soju kao superiornu namirnicu koja može spasiti ljudsko zdravlje te je uvjerila potrošače širom svijeta da prihvate sojino mlijeko, tofu i brojne prerađevine soje u zamjenu za mlijeko, sir, meso i drugu prirodnu hranu.
Soja, koja nekada uopće nije smatrana ljudskom hranom, postala je čudesna namirnica koja sprečava srčane bolesti i rak, čuva kosti, smanjuje probleme menopauze i još mnogo toga.

Što zapravo soja sadrži?

Na prvom mjestu, tu je visok sadržaj fitinske kiseline koja smanjuje apsorpciju i iskorištavanje kalcija, magnezija, bakra, željeza i cinka. Fitinska kiselina u soji ne može se neutralizirati klasičnim metodama kao što su natapanje, klijanje i dugo kuhanje, pa redovnom konzumacijom soje riskirate teški nedostatak minerala u organizmu, što dovodi do razvoja bolesti. Prehrana s visokim sadržajem fitinske kiseline može otežavati normalan rast i razvoj djece i mladih.
Soja sadrži inhibitore tripsina i protease, spojeve koji ometaju rad enzima potrebnih za razgradnju i iskorištavanje proteina. To dovodi do problema sa gušteračom, želucem i cijelim probavnim sistemom, te otežava normalan rast i razvoj.
Sadrži i gitrogene koji ometaju metabolizam joda i mogu uzrokovati hipotireozu i rak štitnjače. Neke studije povezuju uporabu dječje formule na bazi soje sa autoimunom bolesti štitnjače kod djece. Tu su i fitoestrogeni ili izoflavoni koji nalikuju estrogenu te ometaju funkciju i rad endokrinih žlijezda, a mogu uzrokovati neplodnost i rak dojke.
Soja sadrži različite vrste oligosaharida koje ljudski probavni trakt ne prepoznaje. Oni ostaju neprobavljeni, te izazivaju gasove i nadutost, ali također provociraju imunološki sustav dovodeći do stvaranja upalnog procesa i proizvodnje antitijela. Tako soja igra ulogu i u razvoju autoimunih bolesti. Također, puna je i hemaglutinina – tvari koje potiču koagulaciju i uzrokuju zgrušavanje crvenih krvnih zrnaca što ometa pravilnu apsorpciju i distribuciju kisika u tkivima. U konačnici, sadrži i aluminij koji je toksičan za nervni sistem i bubrege.
Čak i ako ne jedete soju i sojine prerađevine velika je vjerojatnost da unosite u sebe izolat sojinog proteina. Ova teško procesirana tvar sadrži toksični spoj lysinoalanine, kancerogene spojeve nitrosamine, te slobodnu glutaminsku kiselinu (MNG) – potencijalni neurotoksin, koja se još posebno dodaje da bi se prikrio ne baš ukusan okus ovog izolata. Izolat sojinog proteina dodaje se u većinu industrijskih prerađevina kako bi se ”obogatile”.
Najstrašnije su ipak dječje formule na bazi soje, jer s takvim mlijekom bebe u sebe dnevno dobivaju količinu estrogena koliko ga sadrži pet kontracepcijskih pilula. To dovodi do teških hormonalnih poremećaja: preranog spolnog razvoja kod djevojčica i zakašnjelog ili zaustavljenog spolnog razvoja kod dječaka. Kod djevojčica hranjenih formulom na bazi soje pubertet počinje prije osme godine života, a neki znaci ranog spolnog razvoja čak i prije treće godine života.
Tisuće studija povezuju konzumaciju soje sa brojnim zdravstvenim problemima i bolestima: pothranjenost, probavne smetnje, pad imunološkog sustava, disfunkcija štitnjače, prerano starenje mozga, bolesti reproduktivnih organa, neplodnost pa čak i rak i srčane bolesti.
Pored svega, većina soje je genetski modificirana. Dakle, ova stvar nije za ljudsku konzumaciju, a najbolje je da izbjegavate i sve što sadrži neki sastojak soje.
Autor: Tea Werner

Izvor

 

Нема коментара:

Постави коментар