среда, 24. децембар 2014.

Saznajte zašto ukrašavate božićnu jelku, sadite pšenicu i ko stoji iza legende o Božićnoj zvezdi

Kućica u snegu, toplo svetlo koje se preliva s prozora, dim iz dimnjaka i kristalno nebo puno zvezda – za mnoge to je prva slika koja padne na pamet kada pomislimo na božićnu, tihu noć. 
Dolaze zatim i druge slike – božićno drvce, porodica na okupu uz priče iz detinjstva, slama na podu, sveće na stolu i bogata trpeza puna domaćih delicija koje su pripremile vredne ruke ukućana.  
Možda se vaše božićne uspomene nešto i razlikuju od navedenih, no jedno je sigurno: imate bar jedan simbol koji vežete isključivo uz Božić.
On je razlog zbog kojeg se u i najtežim trenucima možete oraspoložiti, osetiti sigurno i znati da negde uistinu pripadate. 
No koja je prava priča o božićnim simbolima i zašto su danas neizostavni deo našeg doma? 
Zašto baš drvce, pšenica ili slama?  
Istražili smo za vas i pronašli odgovor na ovo pitanje.


1. Božićno drvce


Najpoznatiji simbol Božića ima dugu tradiciju. 
Zimzeleno drveće koristili su narodi već stoljećima prije rođenja Isusa Krista, kao zaštitu od zlih duhova i bolesti. 
Granama jele, bora ili smreke ukrašavali su vrata i prozore, u znak svečanosti i kao zaštitu. 
Običaji nordijskih naroda drvce povezuju sa zimskim solsticijem, najdužoj noći u godini, između 21. i 22. prosinca. 
Drevni narodi vjerovali su da je sunce bog koji se razbolio i oslabio, zbog čega su dani kraći, a noći i tama sve duže. 
Zimski solsticij označavao je kraj tog perioda, nakon kojeg će se božanstvo opet oporaviti i vratiti sunce i svjetlost. 
Zimzeleno drveće koje su unosili u svoje domove podsjećalo ih je da će sve biljke ponovno narasti i da će se ljeto vratiti. 
Rimljani su solsticij povezali sa Saturnalijom, proslavom Saturna, boga zemlje i poljoprivrede. Zelene grančice bile su im simbol iščekivanja ponovnog procvata biljaka i bujanja plodova i trave. 
Božićna tradicija, najsličnija onoj danas, prema povijesnim izvorima, datira još iz  16. stoljeća, iz  Njemačke.  Obitelji bi prvo izradile drvene piramide koje bi ukrasile s grančicama zimzelenog drveta i svijećama, kako bi drvo označavalo nešto sveto.  
Rašireno je vjerovanje da je za prve svjećice na božićnom drvcu zaslužen reformator Martin Luther.
Zvijezde koje su svjetlucale između drveća u vrtu, prepuna snijega, toliko su ga fascinirale da je, navodno, i sam unio drvce u kuću i ukrasio ga svjećicama kako bi stvorio što sličniji ugođaj onom prirodnom. 
Tradicija ukrašavanja božićnog drvca nema granica. Na jelama i smrekama koje se za ovaj ukras koriste, našlo se dosad svega – voća, orašastih plodova, bombona, grana drveća, svjećica, papirnatih, drvenih, staklenih i drugih ukrasa. 
Samo je mašta granica, ovisno o ukusu i mogućnostima.


2. Božićna zvijezda


Prekrasan “cvijet svete noći” sa svojim crvenim i zelenim listovima postao je nezaobilazan božićni simbol svakog doma. 
Prema meksičkoj legendi, siromašna mala djevojčica željela je na Badnjak donijeti poklon u crkvu, u čast Djevice Marije. 
No nije imala ništa što bi joj poklonila, pa legenda kaže kako joj se putem javio anđeo koji joj je rekao da odnese malo korova. 
Korov koji je našla i stavila na oltar pretvorio se u predivan cvijet sa crvenim i zelenim listovima koji je postao simbol Božića. 
Osim domova, njime se ukrašavaju i sakralni objekti. 
Budući da voli temperature do 18 stupnjeva, mnogi u njemu uživaju kratko, samo za vrijeme blagdana. 
Simbolika ovog cvijeta oduševila je milijune ljudi pa je desetljećima Euphorbia pulcherrima (botaničko ime, prevedeno znači: vrlo lijepa), Božićna zvijezda, najpopularnija blagdanska biljka.


3. Slama


Slama je dio tradicionalnog božićnog ugođaja i u domove se unosi na sam Badnjak. Domaćini je stavljaju na podove i ispod stolnjaka na stolu.  
Kršćanska simbolika slamu povezuje s Isusovim rođenjem, kojeg su roditelji Marija i Josip, nakon rođenja u štalici, stavili na slamu. 
Djeci je zato slama poseban doživljaj pa su na selu u božićne dane mališani znali spavati na slami cijelo vrijeme dok se nalazila u kući, između 3 i 4 dana. 
Narodno vjerovanje slamu povezuje i s predviđanjem budućnosti – u mnogim modernim stanovima i danas će se naći par slamki ispod stolnjaka u dnevnom boravku, kao znak za sreću. 
Tko izvuče dužu slamku, duže će i živjeti, kazuje stari narodni običaj. 
Ujedno, folklor slamu poznaje i kao sredstvo koje će voćki osigurati plodnost u nadolazećoj godini – dovoljno ju je staviti pod voćke na blagdan Sveta tri kralja, odnosno nedugo nakon Božića.


4. Pšenica


Pšenica se sije 13. prosinca, na dan Svete Lucije. Tradicija je to koja simbolizira obnovu života i plodnost. 
Narodna vjerovanja kažu da će gustoća, boja i vrsta izniklih vlati pšenice najaviti žetvu za sljedeću godinu. 
Ako je pšenica gusta, sjajna i čvrsta, obitelji u kojoj raste godina koja dolazi bit će puna zdravlja, uspjeha i sreće. 
Narasla pšenica obično se stavlja uz jaslice, ili samostalno, na blagdanski stol, uz obaveznu ukrasnu trakicu. 
U modernoj verziji, može vam zamijeniti ukrasnu biljku u bilo kojem dijelu doma.


5. Anđeli, jaslice i zvončići


Anđele poznaju gotovo sve religije svijeta, koje ih prikazuju kao glasnike, zaštitnike, vodiče i nadnaravna bića, bića svjetlosti. 
Povezuje ih se sa zaštitničkom ulogom u čovjekovom životu, osobito djece i bolesnika. 
U svijetu vlada cijeli trend ponovnog otkrivanja anđela u čovjekovom životu. 
U kršćanskim obiteljima jedan od glavnih božićnih simbola su i jaslice – mjesto Isusova rođenja, sa životinjama i pastirima koji su mu se došli pokloniti.
U modernim verzijama jaslice mogu biti od svih vrsta materijala, raznih veličina i oblika. Sve su češće i tzv. “žive jaslice”, koje na ulicama u gradovima uprizoruju glumci na Badnjak ili sam Božić. 
Zvončići – po svojoj tradiciji, koriste se kako bi najavili važan događaj.  
U drevna vremena, zvona se povezuju s poganskom tradicijom zimskih proslava, tijekom kojih su se zvonima tjerali zli duhovi.  
Kasnije, zvona su se uključila u sve važne događaje i aktivnosti, ali i brojne legende. 
Nalaze se posvuda – kao ukrasi na božićnom drvcu, kapama, kao zasebni glazbeni instrumenti. 
Zaslužni su za poseban božićni ugođaj i stvaranje uspomena koje traju cijeli život. 
http://alternativa-za-vas.com/

Нема коментара:

Постави коментар