Prevela i uredila: Barbara Arbanas-Kovačević
Matrix World
Nije važno što smo iskusili – bilo da je riječ o području Velikog kanjona koje oduzima dah, eteričnoj ljepoti aurore borealis ili uzbudljivom pogledu s vrha Eiffelovog tornja – u nekom trenutku života smo svi doživjeli osjećaj potpunog i neodoljivog strahopoštovanja.
Čini se da je strahopoštovanje univerzalna emocija, ali su ga znanstvenici naveliko nijekali – sve do sada. Znanstvenik psiholog Melanie Rudd i Jennifer Aaker sa postdiplomskog studija za ekonomiju sa Sveučilišta Stanford i Kathleen Vohs iz Carlson škole za menadžment sa Sveučilišta u Minnesoti su osmislile način za proučavanje osjećaja strahopoštovanja u laboratoriju.
Kroz tri različita eksperimenta su otkrile da trenuci koji oduzimaju dah kod sudionika bude osjećaj da imaju više vremena na raspolaganju i to ih je činilo strpljivijima, manje materijalističkima i više spremnima da provedu vrijeme volontirajući kako bi pomogli drugima.
Istraživači su otkrili da učinci koji bude strahopoštovanje, a imaju utjecaj na donošenje odluka i blagostanje, mogu biti objašnjeni mogućnošću strahopoštovanja da u stvari izmjeni naš subjektivan osjećaj za vrijeme usporavajući ga.
Iskustva strahopoštovanja nam pomažu dovodeći nas u sadašnji trenutak koji, zauzvrat, prilagođava našu percepciju vremena, utječe na naše odluke i čini život zadovoljavajućim nego što bi to bilo inače.
E, to je fenomenalno.
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.