Kad je riječ o hrani, slušajte samo sebe

Nema načina prehrane koji je dobar za sve, naša je prehrana jedinstvena kao i mi sami, kaže Jasna Šafar. Samo naše tijelo zna što trebamo jesti - pojačajmo njegov glas, a stišajmo knjige, gurue, chefove i istraživanja

Bioindividualnost

Još sredinom prošlog stoljeća teolog Roger Williams isticao je da individualnost prožima svaki dio ljudskog tijela. Svaka osoba ima genetski determinirane i visoko individualizirane prehrambene potrebe. No takav stav mainstream još uglavnom ignorira. Neki tvrde da određeni način prehrane odgovara svakome, no previše smo različiti da bismo jeli istu hranu. Jeste li primijetili da djeca, tinejdžeri i odrasli imaju vrlo različite prehrambene sklonosti? Muškarci jedu drukčije od žena. Zaposleni u uredima jedu drukčije od onih koji se bave fizičkim radom. Prehrana nam se mijenja u skladu s dobi i ne jedu isto oni od 25, 55 ili 85 godina.
Hrana koja odgovara vašem jedinstvenom tijelu, dobi i načinu života kod neke bi druge osobe možda potaknula debljanje, a kod treće letargiju. Slično, nema idealnog načina prehrane koji će vam odgovarati čitavo vrijeme. Možete primijetiti da jedete drukčiju hranu u radnim danima nego kad se opuštate uz knjigu ili filmove. Hrana koju ste jeli kao dijete možda vam neće odgovarati u odrasloj dobi. Ono za čim žudite zimi potpuno se razlikuje od onoga za čim žudite ljeti.
Drugi dio moderne prehrane vrijedan razmatranja jest premošćivanje pukotine između prehrane i osobnog rasta i razvoja. Ta su dva područja veoma povezana i ne možemo promatrati jednu stranu a da ne gledamo drugu. Ljudi zaista žele biti bolji, teže rastu i ekspanziji, ali malo stručnjaka u carstvu osobnog rasta i razvoja obraća pozornost na važnost prehrane.

Zdrava hrana neće dati zdravlje ako su drugi aspekti 'bolesni'

Nutricionisti će vam dati popis namirnica koje su korisne i one koje treba izbjegavati, ali njihov savjet neće djelovati sve dok ne počnete identificirati što vas u životu drži podalje od zdravih izbora. Slikovito, osoba zatočena u lošem odnosu može pojesti svu brokulu ovog svijeta, ali to neće promijeniti njezin odnos. Loš odnos rezultirat će narušenim zdravljem i općom dobrobiti organizma. Slično tome, ako je posao kojim se bavite u opreci s vašim duhovnim vrijednostima, mnogo ćete energije morati uložiti kako biste očuvali zdravlje. Energija potrošena na iscrpljujući posao naposljetku će prevagnuti nad dobrobitima jedenja zdrave hrane.
Biti balansiran i nije tako komplicirano. Tijelo zna što jesti. To je osobina koju smo stekli rođenjem. Mozak je taj koji griješi. Ne trebaju vam dijete i knjige o prehrani da biste znali što trebate jesti. Sve što je potrebno jest produbiti i njegovati odnos s tijelom jer vam ono prirodno govori što mu je potrebno kako bi funkcioniralo na razini najvišeg potencijala. Tako ćete razviti sposobnost jesti intuitivno, vjerujući svom tijelu – ne nekim knjigama, guruima, chefovima ili istraživanjima. Razvoj intuicije vodit će vas prema hrani koja najbolje podržava vas i dopušta vašem tijelu i umu djelovati u svom punom potencijalu.

 

 Utjecaj naslijeđa, krvne grupe i metaboličkog ritma

Dr. Williams otkrio je da je glavni faktor oblikovanja naše bioindividualnosti podrijetlo, geni utječu na odabir hrane. Osim njih važna je i krvna grupa jer svaka krvna grupa ima posebnosti kad je riječ o prehrani, kulturi i socijalnim uvjetima te specifične snage i ograničenja, pa njihovo poznavanje može utjecati na zdravlje. Npr. mnogi ljudi krvne grupe 0 osjećaju se energizirano kad jedu meso, krvna grupa B bolje probavlja namirnice mliječnog podrijetla, itd. Te preferencije bazirane su na kemijskim reakcijama između hrane koju konzumirate i vaše krvi.
Sljedeći aspekt bioindividualnosti je metabolizam ili ritam kojim pretvarate hranu u energiju. Poznavanje osobnog metaboličkog ritma za određivanje količine hrane koju vaš probavni sustav može probaviti veoma je važno. Promatrajte kako tijelo reagira na hranu koju mu dajete. Ljudi su različiti i upoznati svoje tijelo esencijalni je korak u otkrivanju kako postati i ostati vitalan.
Teorija metabolizma otkriva da nijedan način prehrane nije dobar za sve nas. Preoznavanje koju hranu najbolje probavljate pomoći će vam da odaberete namirnice od kojih se osjećate dobro i osnaženo, koje podržavaju vas kao osobu. Naše osobne preferencije okusa, mirisa, boja, strukture, temperature, krvna grupa, metabolički ritam i genetička prošlost utječu na to koja će nas hrana hraniti. Radikalno rečeno, hrana jedne osobe za drugu može biti otrov. Upravo iz tog razloga nijedna trendovska dijeta nije dobra, kao ni bilo kakva generalizacija. Dijete nisu bazirane na realnosti da svatko od nas ima različite prehrambene potrebe.

Ljudi su oduvijek znali što trebaju jesti

Donedavno su ljudi egzistirali bez medija, skupih lijekova, prehrambenih gurua i slavnih chefova koji bi ih upućivali na to što jesti. Umjesto toga, pouzdali su se u intuiciju. Jednostavno su znali što jesti i kako jelo pripremiti. Nisu odlazili u teretane, jednostavno su vježbali. Nisu imali razvikane karijere, jednostavno su radili. Nisu imali tako dubokoumne interpretacije bazičnih ljudskih potreba. Živjeli su prirodno u skladu s godišnjim dobima i sa svojom okolinom. Jeli su što su imali lokalno i dostupno i što im je davalo odgovarajuće nutrijente potrebne za život.
Stručnjaci se slažu da svi trebamo raznolikost u prehrani. Ali mnogi se ne slažu oko drugih stvari, npr. koliko vode piti tijekom dana ili ima li organsko povrće više nutritivne vrijednosti od neorganskog. Njihove teorije zanemaruju veliki dio onoga što u čemu je zapravo ključ: individualnost. Većina knjiga o prehrani govori o tome što jesti, zanemarujući dob, konstituciju, spol, veličinu ili način života. Svatko od nas je jedinstven, različit i poseban i ima vrlo specifične osobne i zdravstvene potrebe.

Jasna Šafar, kvantni vodič, www.quantum.com.hr

Fotografija: privatni arhiv

 

Izvor Sensaklub.hr