Celulit

ŠTO JE CELULIT?

Zasigurno se ne sjećate kada ste ga prvi put ugledali…Možda ste stajali ispred ogledala i ugledali svjetlost kako se prelijeva preko kože koja više nije glatka. Ili ste možda prekrižili noge i u naborima kože vidjeli neželjene izbočine i rupice.
Onako namreškana i rupičasta zasigurno nije izazvala osmijeh na Vaše lice. Vjerojatno Vam je kroz misli prošlo – kako ću ga se samo riješiti? Dobra vijest je što danas ima mnogo više saznanja o celulitu te načinima borbe protiv njega.
Celulit je, dakle, neravna koža koja se najčešće pojavljuje na bokovima i bedrima. Na početku je vidljiva samo na pritisak (na primjer – kada prekrižite noge), no s vremenom i njegovim razvojem biva vidljiv i bez pritiska na koži (u obliku udubina i izbočina). Međutim, ono što je bitno za razvoj celulita nisu procesi koji se događaju iznad kože već ispod nje.
Svuda po tijelu ispod kože imamo  važan sloj masti koji nas grije, štiti naše kosti i omogućuje da ugodnije sjedimo. Kroz taj sloj masti prolaze kao vezivo  vlakna kolagena koja skupljaju masnoću u džepiće.
Vlakna kolagena drže se na unutrašnju stranu kože i vanjsku stranu mišića ispod kože i baš ta vlakna drže masnoće na mjestu. 1998. godine znanstveni tim na
Sveučilištu Rockefeller u New Yorku u SAD-u otkrio je da se kod muškaraca vlakna kolagena usmjeravaju dijagonalno ispod kože i potiskuju masno tkivo prema dolje. To čini kožu elastičnom i napetom.
Kod nježnijeg spola se ta vlakna pružaju okomito na kožu čime stvaraju tanke, prazne pravokutne komore koje ništa ne gura prema dolje. Ako se masne stanice unutar tih komora povećaju, njihov volumen se može preliti preko stjenke komora čime nastaje neželjena izbočina.
Kod celulita se struktura vlakana kolagena razlikuje od onih u normalnoj masnoći. Umjesto tankih traka, vlakna kolagena su deblja i s bočnih strana istiskuju masnoću prema gore. Tako se pospješuje učinak prelijevanja i izbočina, čak i kada su količine masti jako male.

Celulit također sadrži veću količinu stanica koje skupljaju vodu. One se zovu proteoglikani. Dakle, tekućina na području celulita tamo će se i zadržati što može stvoriti potkožne nakupine. Pretvaranju normalnih masnoća u nakupine celulita pogoduju slaba prokrvljenost tkiva i gomilanje slobodnih radikala.

Slobodni radikali su spojevi koji nastaju u našem tijelu kada smo izloženi toksinima od alkohola, pušenja, zagađenog zraka, pesticida pa čak i masnoća i šećera. Slobodnim radikalima nedostaje jedan elektron koji trebaju uzeti od neke druge stanice u tijelu, a kada to rade – napadaju i razgrađuju te stanice.
Na taj način, slobodni radikali mogu uništiti bilo koju stanicu u tijelu, ali iz nekog razloga posebno vole stanice kolagena i elastina koji čine gornje slojeve kože i tako znatno utječu na stvaranje celulita.
Kada se kolagen i elastin razgrade, dolazi do stanjivanja kože. Kako se broj vlakana kolagena u potkožnom sloju smanjuje, prepune masne komore postaju još vidljivije.
Drugi uzrok celulita je slaba prokrvljenost tijela, odnosno spora cirkulacija krvi i protok limfe. Cirkulacijom se prenosi kisik i hranjive tvari do svih stanica u tijelu, a limfa uklanja toksične popratne proizvode.
Zašto je celulit najčešći i najznačajniji na bokovima i bedrima? Iz razloga što na ovome dijelu tijela vlada najslabija prokrvljenost. Većinu dana sjedimo na poslu, po noći spavamo, nosimo traperice i ostalu usku odjeću i sve to dovodi do toga da krv i limfa ne mogu normalno teći prema gore.
Kako vidite, problem celulita je zapravo poprilično složen. Kada fibroplasti (stanice u koži koje u normalnim uvjetima stvaraju zdravo tkivo) ne dobivaju dovoljno kisika, počinju stvarati grudice. One bi trebale popraviti oštećenja vlakana  (stvarati tanka i glatka vlakna), a u takvim uvjetima stvaraju žilava i debela vlakna.
Ako limfa ne radi kako treba, limfna tekućina se zgušnjava i veže uz vlakna kolagena koja se nalaze ispod kože. Ta dva procesa naizmjenično stvaraju debele nakupine koje sve više pritišću masnoću i tako stvaraju izbočine vidljive s vanjske strane kože.
Zbog slabe cirkulacije i usporenog rada limfe, tekućina se tu zadržava dulje negoli je uobičajeno. A stanice koje privlače vodu u celulitu ponašaju se kao spužva i upijaju višak tekućine. Celulit je stoga mješavina masnih stanica nabreklih od viška tekućine, a zbog debelih, tvrdih vlakana koja ih pritišću – izbijaju snažno ispod površine.
Da bismo se mogli boriti protiv njega, trebamo se boriti protiv svih čimbenika koji ga uzrokuju. On nastaje u fazama i njegova jačina ovisi o tome u kojoj je fazi. Isto tako, o tome ovisi i stupanj borbe protiv njega i uspješnost suzbijanja celulita.  Deblje nakupine celulita se mogu smanjiti u periodu od šest tjedana, a za one tvrdokorne – biti će potreban duži vremenski rok.
Neznatne naslage su one kod kojih se celulit primjećuje tek kada uštipnemo kožu. Tanke naslage celulita se vide kada sjedimo i pritisnemo kožu uz stolicu. Umjerene naslage celulita vidljive su i kada stojimo (posebice na bedrima i bokovima). Dublje naslage se uočavaju bez problema i kada stojimo i to ne samo na bokovima i bedrima već i na drugim dijelovima tijela, a celulit je tvrd i bolan.

GLAVNI UZROCI CELULITA?

DOB

Celulit se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi nakon puberteta, ali je zapravo učestaliji i snažniji nakon tridesete godine. Navedeno ima više razloga. Za početak, žene dobivaju u prosjeku između 4,5 i 6,8 kg masnoće u svakih 10 godina.
Što je više masnoća u tijelu, to je i veći rizik od nastanka celulita. Također, zbog procesa starenja dolazi do stanjivanja gornjih dijelova kože zbog čega je masnoća nakupljena u grudicama još vidljivija na površini. Osim toga, vlakna kolagena s godinama postaju sve tvrđa. Vlakna koja povezuju kožu s mišićima počinju istiskivati prema van pa dolazi do formiranja izbočina na površini kože.

NEDOVOLJNO KRETANJA I FIZIČKE AKTIVNOSTI

Danas se krećemo neusporedivo manje nego ranije, a osim kretanja, manje je i bilo kakve fizičke aktivnosti. Manjkom kretanja ne sagorijevamo dovoljno kalorija i veća je vjerojatnost debljanja. Nedovoljno kretanja usporava cirkulaciju (obzirom da vježbanjem ubrzavamo rad srca, a time i cirkulaciju), kao i rad limfe. To sve dovodi do povećanja celulita.

VIŠAK TJELESNE MASE

Težina nacija biva sve veća. Ljudi učestalo jedu neujednačene obroke, brzu hranu, mnoštvo nezdravih dodataka te nedovoljno paže pridaju ujednačenoj, kvalitetnoj i zdravoj prehrani. Nije neobično da u zemljama Zapada ima i 35% ljudi prekomjerne tjelesne mase.  Celulit zahvaća i mršavije osobe, ali je u pravilu učestaliji i značajniji kod pretilih osoba.

PUŠENJE

Pušenje je jedan od glavnih čimbenika razvoja celulita. Ono značajno povećava broj slobodnih radikala. Osim toga, uzrokuje stvaranje enzima MMP (matrix mataloproteini) koji trgaju vlakna kolagena što dovodi do još većeg stanjivanja kože te time i snažnije vidljivosti celulita. Za obnavljanja kolagena, tijelo treba vitamin C čija se razina također smanjuje pušenjem.

DRUGI TOKSINI

Unos previše alkohola, kofeina, masnoća ili šećera također pospješuje razvoj celulita. Stvara slobodne radikale i opterećuje limfni sustav. Uništava neke od bitnih hranjivih tvari koje su neophodne za izgaranje masti.

SUNČANJE

Iako nam, kada pocrnimo na suncu, celulit izgleda manje vidljiv, sunce zapravo povećava njegov problem. Ono dovodi do propadanja potkožnih vlakana kolagena i elastina što opet dovodi do stanjivanja kože i povećanja vidljivosti celulita. Uz to, sunce isušuje kožu te  to pospješe vidljivost celulita.

DEHIDRACIJA

Dehidracija organizma dovodi do sporijeg razmišljanja, glavobolja, čestim promjenama raspoloženja, a tijelo također zadržava više vode. Dehidriran organizam zapravo zadržava vodu što je jedan od najznačajnijih uzročnika celulita. Iz tog razloga, svakako trebamo piti puno tekućine, posebice obične vode. Trebalo bi piti oko osam čaša tekućine dnevno (poželjno vode).

PREOSJETLJIVOST NA HRANU

Kada organizam izgubi sposobnost pravilnog probavljanja određene vrste hrane, tijelo postaje preosjetljivo na hranu. Hrana se tada zadržava u probavnom sustavu dulje negoli bi trebala i fermentira što dovodi do ispunjenja tijela toksinima.
Tijelo tada pokušava s vodom razrijediti toksine što opet dovodi do nakupljanja vode u organizmu. Najčešće se to odnosi na preosjetljivost na mliječne i pšenične proizvode.
Simptomi za navedeno su grčevi, nadutost, glavobolje, umrtvljenost organizma. Oni nestaju ako nekoliko dana ne jedemo hranu koja nam izaziva probleme. Ako jedete i dalje hranu koju ne možete lako probaviti i izaziva nakupljanje toksina, puno lakše nakupljate višak kilograma.

HORMONI

Prema jednoj teoriji, jedan od glavnih uzročnika celulita je ženski hormon estrogen. Tako on obično ne nastaje prije puberteta, a može se povećati u vrijeme trudnoće ili menopauze kada razina estrogena oscilira što uzrokuje nakupljanje viška tekućine i masnoća te nemogućnost njihove pravilne razgradnje. Druga teorija kaže da celulit nastaje zbog nedostatka muškog spolnog hormona testosterona. Zbog njega se stvaraju čvršća vezivna tkiva ispod kože pa masnoće teže dopiru do gornjeg sloja kože. Razina testosterona u tijelu se n ebi trebala povećavati, ali se razina estrogena može smanjiti tako da se održava odgovarajuća tjelesna težina (jer masno tkivo stvara dodatan estrogen).

STRES

Stres također pospješuje nastanak i razvoj celulita. Pod stresom se stežu mišići cijelog tijela, posebice na leđima i vratu što blokira zdravi protok limfe. Također, uzrokuje debljanje (jedemo radi utjehe te se pod stresom raste razina hormona kortizola koji stimulira osjećaj gladi)  što je povezano s povećanjem celulita.

Izvor  http://www.dijeta.com.hr/celulit/