Znate li da je doista moguće slomiti srce

Kako sačuvati snagu ženskog srca

Ni srca mladih vitalnih žena nisu više potpuno zaštićena. Stres, emocionalne turbulencije i zahtjevna svakodnevica iskušavaju našu izdržljivost. Priznata svjetska kardiologinja dr. Suzanne Steinbaum posebno se posvetila proučavanju zdravlja ženskog srca i u svojoj knjizi 'Žensko srce' otkrila kako sačuvati njegovu snagu za godine koje dolaze

Živjeti iz srca

Smatra se da žene ne obolijevaju od srčanih bolesti, a osobito ne one mlađe. Medicinska su istraživanja posvećena prvenstveno srčanim bolestima kod muškaraca pa srčane tegobe kod žena, koje se često drugačije manifestiraju nego kod muškaraca, mnogo puta ostanu neprepoznate. No sve više mlađih, aktivnih žena, koje naizgled ne spadaju u rizičnu skupinu, obolijeva od srčanih bolesti i od njih umiru više nego od svih oblika raka zajedno.
U novije je vrijeme stopa obolijevanja od srčanih bolesti kod žena značajno porasla u dobnoj skupini od 35 do 54 godine, odnosno u životnoj dobi kad većina žena i ne pomišlja na srčane bolesti. Treba imati na umu da proces nastanka bolesti nije započeo onoga dana kad je došlo do infarkta, nego godinama, čak desetljećima prije. Stoga, ako učestalo osjećate simptome poput stezanja ili bolova u prsima, uspuhanosti, nepravilnog lupanja srca, osjećaja da srce „treperi“ ili „preskače“, nemojte ih samo pripisati umoru nego im pridajte pažnju.
Odakle ovakva učestalost srčanih bolesti kod suvremene ženske populacije? Preopterećene smo, kaže priznata svjetska kardiologinja dr. Suzanne Steinbaum u svojoj knjizi Žensko srce, te smo, da bismo se nosile sa svim zadacima, počele živjeti iz glave umjesto iz srca, prirodnog središta ženskog bića. Emancipacija je nesumnjivo donijela goleme dobrobiti, no naša srca ponekad ne mogu izdržati toliku količinu napora, stresa i teških odluka koje svakodnevno donosimo. Naime, nakon svih obaveza na radnom mjestu i kod kuće (gdje, budimo pošteni, većina žena odrađuje još jednu smjenu), svoje potrebe stavljamo na zadnje mjesto, što na dulje staze nije dobro za naše zdravlje.

Važan endotel

Za bolje razumijevanje funkcioniranja srca i uzroka srčanih oboljenja, moramo se upoznati s endotelom. To je sloj stanica koji oblaže svaku arteriju, proteže se baš svugdje po tijelu. Zdrav endotel znači da svaki dio tijela dobiva sve hranjive tvari koje su mu potrebne i da arterije dobro funkcioniraju. Narušena funkcija endotela može se odraziti baš svugdje, ne samo u srcu. Na endotelu mogu nastati male posjekotine i poderotine, kao posljedica pušenja, prerađene hrane, upalnih procesa i pasivnog načina života. Sve to utječe na gubitak elastičnosti endotela.
Kad se to dogodi, u sluznici mogu nastati mikropukotine kroz koje počinje prolaziti kolesterol ili oksidirane LDL masnoće, kolagen te glatke mišićne stanice. To izaziva imunološku reakciju u arteriji koja se pokušava oduprijeti svemu što detektira kao strano tijelo. Stijenka arterije više nije zaštićena. Ona je upaljena, postaje kvrgava i počinje zadržavati komade masnoće. Tako počinje proces čija su posljedica začepljene arterije o kojima ste sigurno čuli. Oštećeni endotel loša je vijest za vaše srce i za cijelo vaše biće.

Šumovi srca

Na zdravlje endotela, odnosno srca i cijelog tijela, mogu utjecati brojni, kako ih dr. Steinbaum naziva, šumovi srca koji pokazuju razinu vaše vitalnosti. Na prvom mjestu treba spomenuti tjelesnu aktivnost. Srce nekoga tko je fizički u izvrsnoj formi ne mora tako naporno raditi pri pojačanoj fizičkoj aktivnosti, dok srce pasivne osobe može biti izloženo strašnom naporu već prilikom uspinjanja stubama. No takvo stanje nije nastalo preko noći, nego je posljedica sjedilačkog načina života.
Kad vam tjelesna neaktivnost preraste u naviku, kako starite, morat ćete ulagati sve više napora da ostanete vitalni i veća je vjerojatnost da ćete biti pretili, bolovati od dijabetesa, da će se kod vas razviti demencija i, naravno, srčane bolesti.
Tjelesna aktivnost ključni je element u sprečavanju visoke frekvencije srca u stanju mirovanja kod žena svih dobnih skupina, a ta je frekvencija izravno povezana sa stanjem srca. Najbolje vrijeme za njeno mjerenje jest ujutro nakon buđenja, prije nego što ustanete iz kreveta. Pronađite svoj puls na ručnom zglobu i brojite otkucaje srca tijekom petnaest sekundi. Zatim taj broj pomnožite s brojem četiri.

Pušenje

Ako je frekvencija vašeg srca u stanju mirovanja od 70 do 90 u minuti, onda vaše srce radi s većim naporom nego što je normalno. Najbolja frekvencija srca u stanju mirovanja, prema mišljenju dr. Steinbaum, kreće se od 50 do 70 otkucaja u minuti. Frekvencija srca viša od 76 otkucaja u minuti povezana je sa 26 posto većim rizikom za infarkt unutar osam godina, osobito kod žena nakon menopauze.
Ako pušite, morate prestati jer ono ozbiljno oštećuje endotel i stvara male posjekotine i ozljede koje uzrokuju otvrdnjivanje endotela i njegovu neelastičnost te nesposobnost da se širi i kontrahira. Kemikalije koje udišete s cigaretnim dimom također tjeraju vaše krvne žile da se kontrahiraju i tako povisuju krvni tlak te povećavaju rizik za razvoj krvnog ugruška, a također mogu izazvati rupturu plaka što može dovesti do iznenadnog infarkta.

HDL kolesterol

Pušači su skloni i nižim razinama dobrog HDL kolesterola. Ako koristite tablete za sprečavanje začeća i pušite kutiju cigareta na dan, trostruko se povećava rizik za infarkt. Kod mnogih žena najčešći šum srca je poremećena ravnoteža masnoća – drugim riječima, visok LDL kolesterol (loš), nizak HDL kolesterol (dobar) i visoki trigliceridi.
HDL kolesterol ima snažno protuupalno djelovanje, sprečava stvaranje ugrušaka, inhibira proces oksidacije i štiti endotel arterija od LDL kolesterola koji uzrokuje stvaranje plaka. Kod mlađih žena HDL je često visok i upravo zato se smatra da su mlađe žene izložene manjem riziku za razvoj srčanih bolesti. No kako se žena približava menopauzi, smanjuje se i HDL kolesterol, osim kod onih žena koje aktivno vježbaju.

Visoki krvni tlak

Visoke razine triglicerida povezane su s unosom prevelikih količina ugljikohidrata i šećera. Većinom je dovoljno promijeniti prehranu i smanjiti količinu hrane i razine kolesterola će se ubrzo normalizirati. Na zdravlje srca utječe i krvni tlak. Normalni krvni tlak je niži od 120/80 mmHg. Granični krvni tlak ili „pre-hipertenzija“ je krvni tlak između 120/80 i 139/89. Tlak 140/90 službeno se smatra visokim krvnim tlakom i to je jedan od glavnih i dobro proučenih rizičnih čimbenika za nastanak srčanih bolesti.
Krvni tlak može se povećati zbog starenja, ali i kao posljedica uzimanja nekih lijekova, kao što su oralni kontraceptivi, sredstva za razrjeđivanje krvi i slično. Za sprečavanje nastanka visokog krvnog tlaka nužna je dobra prehrana koja uključuje žitarice, mnogo svježeg voća i povrća, te povremeno krto meso i ribu, redovita tjelovježba, smanjen unos soli, održavanje zdrave tjelesne težine i upravljanje stresom.

Višak kilograma na abdomenu

Ako ne poznajete obiteljsku anamnezu, morate se raspitati kod članova obitelji jer je obiteljska povijest indikator rizika za nastanak srčanih bolesti. Ako je nekoliko članova obitelji, bez obzira na njihovu starost, umrlo od srčanih bolesti, i vi ste izloženi riziku jer se uzroci smrti najčešće ponavljaju u obitelji. Način života koji vodite još više dobiva na važnosti te poduzmite potrebne korake.
Posebno je riskantan višak tjelesne težine na području abdomena jer se masne naslage na trbuhu ponašaju drukčije od masnih naslaga na drugim dijelovima tijela. One, naime, potiču lučenje cijelog niza hormona i kemijskih tvari koje su povezane sa srčanim bolestima. Višak masnoća na području abdomena povezuje se s višim razinama triglicerida, stanjima koja prethode dijabetesu i upalnim procesima. Pogledajte se u zrcalu. Vjerovali ili ne, ako imate više masnih naslaga na stražnjici, puno ste bolje prošli i zato se nemojte previše žaliti!
Uza sve ove „opipljive“ šumove srca, u koje spada, primjerice, i vrsta hrane koju jedete i količina vode koju unosite u organizam te broj alkoholnih pića koje popijete i kvaliteta vašeg sna, ne smijemo zaboraviti i stres, neprijatelja koji je u velikoj mjeri postao dijelom našega života, a ima razornu snagu.

Veza između uma i srca

Tek smo nedavno počeli shvaćati kako drastično stres utječe na tijelo. Visoka razina hormona stresa može u tijelu izazvati upalni proces, što može izazvati visoki krvni tlak, pretilost i mnoge druge simptome.
Stres, tjeskoba, depresija, svadljivost i društvena izolacija stanja su koja se povezuju s povećanim rizikom nastanka srčanih bolesti. Veza između uma i srca iznimno je snažna. Kronični se stres povezuje sa 2,1 puta većim rizikom za nastanak infarkta, bez obzira na starost, spol, geografski položaj i pušenje. Istraživanja dokazuju da je mentalni stres povezan s raznim bolestima srca jer svaki put kad mozak preuzme vodstvo, srce ne dobiva dovoljnu količinu kisika.
Najdramatičniji primjer veze između stresa, emocija i tijela je stanje koje se naziva takotsubo kardiomiopatija ili sindrom slomljena srca, što je krajnji odraz stresa u tijelu. Javlja se nakon izloženosti velikom stresu, nakon emocionalnog šoka ili traume. To, primjerice, može biti smrt voljene osobe, prekid veze ili gubitak posla. Pojačano se luče svi hormoni stresa, povećavaju se frekvencija srca i krvni tlak te vaše srce ulazi u stanje slično šoku i prestaje funkcionirati. Stanje je nalik infarktu, ali arterije su posve normalne. To je istinski pokazatelj prave povezanosti uma i srca.

Slomljeno srce

Devet je puta veća vjerojatnost da će se ovaj sindrom razviti kod žena mlađih od 55 godina nego kod muškaraca, a žene starije od 55 godina izložene su 2,9 puta većem riziku za razvoj ovog sindroma. Zdravstvena je zajednica svjesna njegova postojanja, no ne zna kako ga spriječiti. Doslovce možete umrijeti od slomljena srca. Zaštititi se možete tako što ćete pokušati spriječiti da stres prodre u vaš život u mjeri koja na tjelesnoj razini preopterećuje vaše srce.
Da bi vaše srce bilo doista zdravo, nije dovoljno kvalitetno hraniti samo tijelo nego i duh. Budite iskreni prema sebi i drugima, izrazite svoje potrebe, razgovarajte s nekim o obavezama i problemima koji vas muče. Ne zanemarujte tihe i uporne poruke koje dolaze iz vašeg srca jer one vas mogu održati u životu.

Danijela Duvnjak

Izvor