Talijani su jedini vjerovali da je naranča znak ljubavi jer je nju darovala boginja ljubavi Venera. U južnoj Italiji je bio običaj da ljubavnici jedno drugome darivaju to voće, simbol ljubavi, braka, plodnosti beskraja. Taj običaj je bio i kod nas. Mladići su uvijek djevojkama regalavali naranču ili jabuku. Sve donedavno su djecu kolendare darivali domaćim narančama i suhim smokvama.
Za razliku od limuna naranča ima slatkasto osvježavajući okus. Neke sorte naranača blago su kiselkaste. Bogate su vitaminom C. Narodna mudrost kaže:»Sok naranče je zlato ujutro, srebro u podne, a bronca navečer!» Čaša soka na tašte je mala porcija sunca i vitamina za dobro jutro.
Križanjem se dobilo na stotine raznih sorti. Kod nas se najviše uvoze sa Sicilije i iz Izraela. Talijanske naranče su sa tankom korom, žutonarančaste boje, lako se gule, sočne su, imaju bijelu pod koru i vrlo su mirisne. Jaffa sorta su krupne debele kore, duguljaste, slatke ali nemaju miris kao naranče sa Sicilije ili naše domaće naranče. Kod nas je najljepša sitna vrsta naranče koja lijepo miriše a kad se prereže njeno meso je više crvene nego narančaste boje. Jako je ukusna i slatka. Rodi kad su druge voćke odavno obrane u duboku jesen, a u sunčanim područjima i početkom zime. U našu zimsku prehranu naranča unosi puno vitamina.
U Brazilu danas postoje bezbrojne plantaže naranača. Stablo naranče između dvadesete i četrdesete godine starosti daje od 500 do tisuću plodova godišnje. Vodeća su zemlja u svijetu po proizvodnji koncentrata juca 50% svjetskog tržišta pokriva sok sa brazilskih plantaža, dok 80 % koncentrat juca. On se sa specijalnim tankerima prevozi za Europu ili Aziju. U želji za boljim urodom sve više se upotrebljavaju insekticidi sa kojima se prskaju stabla od pupova do ploda.
Kod nas najljepše naranče uspijevaju na Lopudu. Posolica koja prodire u list i plod daje im posebnu vrijednost. Ta vrijednost se očituje u neponovljivom okusu. Samo od takvih domaćih i neprskanih naranača mogu se činiti naši čuveni orancini. Prije su se orancini činili samo od kore ljute naranče. Kora naranče služi kao nadražujuće sredstvo i za jačanje i stimuliranje rada želuca. Odlično djeluje kod povišene temperature.
Naranača izvanredno djeluje na organizam, snabdjeti će ga potrebnim vitaminima B i C. Zbog male količine šećera preporuča se dijabetičarima. To je voće koje najradije poklanjamo bolesnicima kad im želimo u njihov dom ili bolnicu unijeti malo topline, mirisa i zdravlja. Svježe iscijeđen sok naranče odličan je u slučajevima groznice, gripe, probavnih smetnji, upale bubrega ili mjehura.
Eterično ulje naranče se dobije strojnim istiskivanjem iz kore. Ulje je svjetložute ili smeđe boje a daje pikantnu svježu i uzbudljivu aromu. Ako se njime masira trbuh pomaže kod opstipacije te kod beba koje muče kolike. Malo ulja namazano na čelo ublažava glavobolju. Ako se koristi u kupki aroma ublažava stres, tjeskobu i depresiju. Ulje se upotrebljava za kolonjske vode. Eterično ulje ljute naranče savršeno dezinficira rane, čireve i opekotine. Redovnim konzumiranjem naranče regulira se probava i pomaže pri mršavljenu. Uspješno smanjuje celulit i jača se imunološki sustav.
Koliko Japanci vole breskvin cvijet još više Arapi cijene i vole cvijet naranče. Cvijetovi imaju pet bijelih latica punih žljezdica iz kojih se širi vrlo ugodan miris. Činjenice da su oduvijek voljeli taj plod i cvijet pronalazimo i u dubrovačkom arhivu. Godine 1757. Dubrovčani pišu haznadaru bosanskog beglerbega ispričavajući mu se jer nisu u stanju dobaviti mu limune, naranče i vodicu od cimeta. Agrume je naime uništio mraz a vodicu nemaju jer je u Republici rijetko kada koriste. Poklisari su na pašinom dvoru raspolagali sa određenom količinom darova koje su dijelili prema uputama vlade ili po svom nahođenju. Ipak u središtu najveće pažnje bio je sam Hasan paša. Prigodom prve audijencije zamolilo bi ga da primi darove tako je 1591. poklisar Sekundo Luccari donio između ostalog, slatkiše, zašećereni kruh, svijeće, začine, po bačvicu narančininog i limunovog soka. Uobičajeni dar sandžakbezima bio je na Božić. Od voća su se najčešće darivali limuni, ljute naranče, slatke naranče, breskve, grožđe, dinje i pipuni. Limune i naranče su darivali u sanduku, barilu ili tovaru. Sanduk je imao otprilike 160 voćaka, bario 300 komada a u tovaru bi bilo oko 650 lemuna ili naranača. Spominje se acqua naranciata, acqua d` aranci, acqua di tutto cedro. Što nam pokazuje da su jako voljeli sokove od južnog voća a i likere koje su pravili od njihovih cvijetova. Stari recept za tu vodicu sam dobila sa zadaćom požutjelih listova koja broji preko 100 godišta. Ako se odlučite načiniti liker obavezno berite samo one cvijetove za koje zasigurno znate da nisu prskani. Tekućina djeluje umirujuće i antiseptično. To je ujedno i najbolje sredstvo za smirenje, za miran san svim razdražljivim osobama.
Iz cvijeća se dobiva i eterično ulje koje se upotrebljava uglavnom u parfumerijama. To ulje se naziva neroli-esencija. Osim ploda, kore, cvijeta, od naranče se koriste i listovi. Vojnović piše: «List naranče daje miran san». Svježe ubrano lišće treba oprati pod mlazom hladne vode i onda ga staviti u vodu za uzavri. Dignuti sa vatre i poklopiti sa tanjurićem nakon 5-10 min. procijediti i piti prije spavanja. Taj čaj mogu koristiti osobe sa nervnim problemima i one koje pate od tjeskobe. Čaj djeluje umirujuće, ublažava grčeve, snižava temperaturu, pomaže radu želuca i jača organizam. Listovi se mogu osušiti u hladu onda ih treba čuvati na suhom i tamnom mjestu. Lišće služi i kao ukras mnogim slasticama. Ako se bere cvijeće to svakako treba uraditi prije nego se otvore nakon rose, suše se na tamnom i hladnom mjestu. Prilikom kupovanja naranče treba obratiti pažnju ako ima bijele točkice po kori znači da je promrzla obično takva naranča nije za jelo jer je grka. Kad dugo stoji postaje suha bez okusa i mekana. Ako se radi juce treba ga popit odmah jer jedino tako ćete iskoristiti sve vitamine. Ako sok duže stoji gubi veliki postotak vitamina C.
Naranča je bila omiljena u gradu kao voće ali iz spisa doznajemo da je služila i u druge svrhe. Tako Ferić kad opisuje dubrovačke krabulje svog vremena (1739.-1820.) govori kako se puk znao zabavljati. Između ostalog kaže:»Teško vama krabulje ako godina dobro urodi narančama! Jao, kakva vas oluja čeka.» Po tome vidimo da se onda gađalo narančama baš isto kako i mi danas to znamo činiti kad je velika tombola u gradu. Koliko su u Gradu voljeli naranču govori i činjenica da se spominje u mnogim narodnim pjesmama kao i u pisanim dokumentima..
-U gradu je porasla naranča,
gojila je Novkinja djevojka,
ljetom ju je vodom zal`jevala,
a zimi je svilom zagrtala.
*
Pile taj zapadni dio,
taj glavni simbol ulaza u grad
Znamenja starog je čast
–tu pod kamenim mostom
–gorkijeh naranača vlada hlad.
*
-Pade lisak naranče
nasred čaše junačke!
Ukrasni vijenac od umjetnog cvijeća i lišća naranče (gìrlānda) stavljao se prvočesnicima na glavu. Narančini cvjetovi su se tradicionalno u dubrovačkom području nosili za određene prilike kao što su vjenčanje i vjeridba, takav vjenčić vješa se i na zid. Stablo naranče gajilo se kao ukras i vrijedna biljaka, nalazimo je gotovo u svim vrtovima dubrovačkih ljetnikovaca. U dvorcu Skočibuha kao i u Vicinom vrtu u Suđurđu na Šipanu, tu je uz zidove bio položen kanal za navodnjavanje, kako bi se u sušnom razdoblju godine moglo zalijevati najvrjednije vrtne kulture poput naranče i limuna, koje su obično uzgajane na tim zaštićenim obrubnim pojasima. U Gradu je nezamislivo jesti dubrovačku želatinu bez ljute naranče. Čuvene su dubrovačke torte sa narančama. Kora se upotrebljava za orancine i naribana u kolačima. Od naranče se kod nas rado čini marmelada i liker. Pravi poznavaoci običaja u Gradu i okolici uvijek će vam u svježe iscijeđeni sok od naranče kapnuti par kapi ruzoline i tek onda poslužiti.
DUBROVAČKA TORTA OD MJENDULA I NARANČE
9 jaja, 20 deka cukara, 35 deka mjendula, 8 deka krušnih mrvica, dec šuga naranče, 3 deka kore od naranče, ožica maraskina Krema: 4 jaja, 10 deka cukara, 2,5 deca šuga naranče, 2 deca slatkog vrhnja
Žumance batiti sa 15 deka cukara da postane pjenasto. Bjelance sa ostalim cukarom (5 deka) dobro ulupati u čvrsti snijeg. Potom bjelanca lagano umiješati sa žumanjcima. Lagano miješati i dodati mljevene mjendule, mrvice koje treba prethodno namočiti u šug naranče i koru naranče i maraskino. Kalup nauljiti i pobrašniti pa izliti smjesu i peći na 160° C oko 35 min.
Za kremu je potrebito u šug od naranče dodati cukar pa gratanu koru naranče i jaja. Sve miješati na pari dok se zgusne. U gotovu i hladnu kremu dodati slatko vrhnje koje smo prethodno dobro izbatili. Ohlađenu tortu prerezati i donji sloj namazati kremom preklopiti gornjim slojem i ozgori premazati ostatkom kreme ili caklinom od naranče
PUNJENE NARANČE
5 naranača, 2 žumanca, 1 jaje, sok od naranče, 1/8 deca ruma, 8 deka cukara, po litra slatkog vrhnja
Narančama odrezati kapice izdubiti i izvaditi meso, procijedi i dodati jaje i cukar. U to ulijemo malo ruma, pa batimo na vatri dok ne prokuha. Onda maknemo sa šporeta i dalje batimo dok se ohladi a onda izmiješamo sa slatkim vrhnjem. Kremom se napune naranče koje prije posluživanja ukrasimo tučenim slatkim vrhnjem.
*Punjenje voća i slastica naučili smo od Španjolca.
ORANCINI
Oguliti naranču, koru iskidati na duge rezance, ostaviti da se kišaju u vodi par dana. Onda ih prokuhati i staviti cijediti. Koliko su oni teški toliko cukara i dodati samo kap vode, miješati dok sve ne ispari. Kad kore posupaju cijeli cukar orancine izvaditi na pjat da se hlade pa ih uvaljati u kristal cukar. Osušiti ih na ariji.
*Orancini se mogu činiti i od četruna ili lemuna. Pravi orancini se čine od gorkih naranača jer je miris i okus naranče intenzivniji. Prije se činila i kolajna od orancina pa bi se sa njom kitilo božićno drvce i takvi kolarini su se regalavali kolendarima.
LIKER OD CVJETOVA LEMUNA I NARANČE
Po kila cukara se kuha 10 -15 minuta s po litre vode u koju treba staviti jednu vaniliju razrezanu i koru od lemuna. Napose se isprži 1-2 ožice cukara s malo vode pa uliti u gornju smjesu. Kad se ohladi, dodati 6 deka pupova od naranče i lemuna, s jednim listom ljute naranče, a na finimentu dodati kvarat litre špirita ili jake rakije. Dobro zatvoriti i ostaviti da tako stoji. Cijediti po potrebi.
*Ovaj liker se prije jako cijenio i često se stavljao u kolače. A ponegdje ga zovu i voda od narančina cvijeta.
http://www.dubrovnikportal.com
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.