Njegovo veličanstvo - maslac
Mnoge
kulture širom svijeta tisućljećima su cijenile maslac. Osim što je
božanstvenog okusa i može se koristiti uz svako jelo i za pripremu svih
jela, maslac ima brojna zaštitna svojstva za naše zdravlje. Istraživanja
tradicionalnih grupa naroda otkrivaju nam da je maslac često bio
osnovna namirnica mnogih iznimno zdravih naroda. U izoliranim švicarskim
alpskim selima tako su npr. postavljali zdjelu maslaca u crkvu, u njemu
bi upalili fitilj i ostavili ga da gori kao znak božanstva u maslacu.
Arapski su narodi također cijenili maslac, posebice onaj duboke
žuto-narančaste boje dobiven od životinja koje su pasle po zelenim
livadama u proljeće i jesen. Američka narodna predaja svjedoči kako su
djeca podignuta na maslacu bila robusna i čvrsta, dok su djeca koja su
pila obrano mlijeko bila blijeda i slabašna.
Maslac i srčana oboljenja
Početkom
prošlog stoljeća srčane su bolesti bile rijetkost, a onda je polovicom
20-tog stoljeća incidencija srčanih bolesti počela strmoglavo rasti. U
istom razdoblju potrošnja maslaca je drastično opala zbog kampanje
protiv zasićenih masnoća koja se od 60-tih godina naovamo provodila u
zapadnim zemljama. Medicinski autoriteti naučili su nas da je maslac
opasan za srce i da ga, kao i druge prirodne masnoće životinjskog
porijekla, trebamo izbjegavati. Tada je jeftini substitut – margarin –
postao općeprihvaćen kao «bolji».
Srećom
moderno istraživanje došlo je do najnovijih saznanja prema kojima
zasićene masnoće životinjskog porijekla, poput maslaca, nemaju nikakve
veze sa srčano-žilnim i drugim oboljenjima.
Štoviše, dokazano je da maslac sadrži mnoge hranjive tvari koje nas od
tih bolesti čak i štite. Prva je vitamin A koji je potreban za zdravlje
štitnjače i nadbubežnih žlijezda, koje igraju ulogu u održavanju
pravilnog funkcioniranja srca i krvožilnog sustava. Abnormalnosti srca i
većih krvnih žila javljaju se u djece čije majke imaju nedostatak
vitamina A. Maslac sadrži lecitin, tvar koja pomaže u pravilnoj
asimilaciji i metabolizmu kolesterola i drugih komponenti masnoća.
Također sadrži niz antioksidanata koji nas štite od određene vrste
slobodnih radikala koji oslabljuju arterije. Vitamin A i vitamin E, kao i
selen, iz maslaca igraju snažnu antioksidacijsku ulogu.
Maslac
je dobar izvor kolesterola. Kolesterol je, kao i zasićene masnoće,
neosnovano optužen kao opasan, a zapravo ima brojne zaštitne funkcije u
tijelu. Kolesterol između ostalog ima moćno antioksidacijsko djelovanje
protiv štetnih slobodnih radikala, koje unosimo kroz oštećene i užegnute
masnoće iz margarina i drugih industrijskih proizvoda koji sadrže
hidrogenizirane masnoće. Istraživanje Medical Research Councila
pokazalo je da ljudi koji jedu pravi maslac imaju upola manji rizik od
razvijanja srčanih bolesti, nego ljudi koji umjesto maslaca biraju
margarin.
Maslac i rak
Često
nam se neke (općeprihvaćene) tvrdnje tumače kao rezultati istraživanja
koje ustvari nitko ne preispituje. Tako su i istraživanja iz 1940-tih
ukazivala da povećani unos zasićenih masnoća izaziva rak. Ono što nam je
tisak zaboravio istaknuti je činjenica da "zasićene masnoće" u ovim
istraživanjima nisu bile prirodne zasićene masnoće već djelomično
hidrogenizirane ili očvrsnute masnoće u industrijskim proizvodima kojih u
maslacu nema. Znanstvenici su tvrdili da nema razlike između prirodnih
zasićenih masnoća u maslacu i kemijski stvrdnutih masnoća u zamjenskim
proizvodima. Danas je moderna nauka međutim pokazala da maslac, upravo
suprotno od zastarjelog vjerovanja, ima snažna antikancerogena svojstva.
Maslac je bogat kratkim i srednjim lancima masnih kiselina koje imaju
snažne učinke protiv tumora. Maslac također sadrži CLA (konjugiranu
linolensku kiselinu) koja pruža izvrsnu zaštitu protiv raka i koja je
osim toga i snažan antioksidant te jača imunološki sustav. Sadržaj CLA
je međutim 3 do 5 puta veći u maslacu onih životinja koje pasu travu,
nego u maslacu životinja koje se hrane žitaricama. Vitamin A te
antioksidanti u maslacu – vitamin E, selen i kolesterol – štite protiv
raka kao i protiv srčanih bolesti.
Maslac i imunološki sustav
Maslac
jača imunološki sistem, a za to je zaslužan vitamin A, kao i kratki i
srednji lanci masnih kiselina. Za razliku od njega, hidrogenizirane
masnoće i višak dugolančanih masnih kiselina u višestruko nezasićenim
uljima imaju štetan učinak na imunološki sistem.
Maslac i artritis
Wulzen faktor (anti-stiffness factor),
tzv. faktor protiv ukočenosti, jedinstvena je komponenta u maslacu.
Nizozemski naučnik Wulzen otkrio je da ovaj faktor štiti od
kalcifikacije u zglobovima, degenerativnog artritisa, kao i od
stvrdnjavanja arterija. Nažalost, ova vitalna supstanca uništava se
pasterizacijom i nalazi se samo u svježem nepasteriziranom mlijeku i
maslacu.
Maslac i osteoporoza
Vitamini
A i D koje nalazimo u maslacu esencijalni su za pravilnu apsorpciju
kalcija i stoga neophodni za jake kosti i zube. Pošast osteoporoze u
zemljama gdje se pije puno mlijeka posljedica je toga što ljudi biraju
obrano mlijeko s manje mliječne masti vjerujući da je to bolje za
njihovo zdravlje. Činjenica je da se kalcij iz mlijeka ne može
iskoristiti bez masti i vitamina topivih u mastima. Maslac ima također
antikariogeni učinak, tj. štiti zube od propadanja.
Maslac i štitna žlijezda
Maslac
je dobar izvor joda u takvom obliku koji se dobro apsorbira. Zato
maslac sprečava gušavost u planinskim područjima u kojima nisu dostupni
morski plodovi. Osim toga, vitamin A iz maslaca neophodan je za pravilno
funkcioniranje štitne žlijezde.
Maslac i gastrointestinalno zdravlje
Mlječna
mast sadrži glikosfingolipide, specijalnu kategoriju masnih kiselina
koja štite od gastrointestinalnih infekcija, osobito u vrlo mladih i
starijih osoba. Iz tog razloga djeca koja piju obrano mlijeko imaju
proljev u tri do pet puta većoj mjeri nego djeca koja piju punomasno
mlijeko. Kolesterol u mliječnoj masti promiče zdravlje crijevne stijenke
i štiti od karcinoma kolona. Kratki i srednji lanci masnih kiselina
štite od patogena i imaju jaki antigljivični učinak, zato maslac igra
važnu ulogu u liječenju Candide.
Maslac za rast i razvoj
Mnogi
čimbenici u maslacu osiguravaju optimalan rast djece. Glavni među njima
je vitamin A. Djeca koja su kao bebe u majčinoj utrobi bile lišene
dovoljne količine vitamina A često imaju uska lica i koštanu strukturu,
mala nepca i zbijene zube. Ozbiljni nedostatak vitamina A dovodi do
sljepoće, skeletnih problema i drugih urođenih malformacija. Djeca koja
su od začeća imala dovoljne količine A vitamina imaju lijepo razvijene
široke kosti lica, snažne i zdrave zube i odličnu koštanu strukturu.
Vitamin A također ima značajnu ulogu u razvoju spolnih obilježja.
Faktor X, kojeg je otkrio doktor Weston Price,
i za kojeg se danas vjeruje da je to vitamin K2, neophodan je za
optimalan rast. Prisutan je samo u mliječnoj masti krava sa zelenih
pašnjaka. Kolesterol koji se nalazi u maslacu igra važnu ulogu u razvoju
mozga i živčanog sustava. Majčino mlijeko puno je kolesterola i sadrži
preko 50% kalorija iz mliječne masti. Prehrana s niskim udjelom masnoće
povezuje se sa slabim napredovanjem djece, a ipak se takva prehrana
preporučuje mladima! Za optimalan rast i razvoj djeci trebaju upravo
mnoge tvari koje se nalaze u maslacu i drugim životinjskim masnoćama.
Maslac i debljanje
Ideja
da maslac uzrokuje debljanje tužna je zabluda. Kratki i srednji lanci
masnih kiselina ne pohranjuju se u masnom tkivu već se koriste za brzu
energiju. Masno tkivo kod ljudi uglavnom se sastoji od dužih lanaca
masnih kiselina koje dolaze iz višestruko nezasićenih ulja, a također se
stvaraju iz ugljikohidrata. Budući da je maslac bogat hranjivim tvarima
on daje dobar osjećaj sitosti, za razliku od nutritivno siromašnih
prerađevina i umjetnih tvorevina kao što je margarin, koje tijelu ne
daju što tijelo treba pa tako izazivaju glad i potrebu za prejedanjem.
USA je, kao što je poznato, zemlja light
proizvoda. Rezultat nacionalnog straha od masnoće epidemija je
debljine u toj zemlji. Dvije trećine svih Amerikanaca pati od pretilosti
ili prekomjerne tjelesne težine. Slična situacija, iako u blažoj formi,
mogla se do nedavno pratiti i u Švedskoj. Od 1980-tih godina otkada je
krenula agresivna kampanja za light
proizvode i otkada je potrošnja maslaca pala za skoro 60%, pretilost i
prekomjerna tjelesna težina povećala se za 50% (s 30% na 45% ukupnog
stanovništva). Međutim, kako je Švedska napredna zemlja otvorenog uma,
Šveđani su se puno prije Amerikanaca osvijestili i shvatili da masnoća
nema veze sa debljinom, tj. ima, ali u obrnutoj proporciji. Od 2005.
godine potrošnja maslaca je ponovo porasla za 15%, svaki četvrti
Šveđanin jede prema LCHF principu (Low Carb High Fat = manje ugljikohidrata, više masnoće) i rezultat je da se tendencija povećanja broja pretilih zaustavila.
Maslac ili margarin
Više nije tajna da su margarin
i hidrogenizirane masnoće iz keksa, kolača, peciva i drugih
industrijskih proizvoda, glavni uzrok pošasti raka i srčano-žilnih
bolesti. Ali mainstream i dalje ocrnjava maslac i preporučuje margarin
kao zdraviju alternativu. Navodno margarin više ne sadrži
hidrogenizirana masnoće, ali ipak se sastoji od visoko procesiranih
užegnutih biljnih ulja, izolata sojinog proteina i mnoštva kemikalija.
Tko ima koristi od propagande protiv maslaca? Lista je duga i uključuje
ortodoksnu medicinu, bolnice, farmaceutsku i prehrambenu industriju, te
agrobiznis. Sve što donosi najveći profit kao soja, kukuruz i slične
monokulture, agresivno se propagira kao zdrava hrana.
Maslac i obiteljsko gospodarstvo
Narod
koji troši maslac je narod koji održava obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo. Ako bismo bili voljni platiti dobru cijenu za
visokokvalitetni maslac i vrhnje, od krava uzgajanih na prirodnim
zelenim pašnjacima, tada bi i svaki vlasnik manjeg ili srednjeg
gospodarstva mogao imati koristi od posjedovanja boljih pasmina krava,
npr. Jersey, koje daju ekstra masno mlijeko. Kako bi im osigurao zelenu
ispašu, on bi naravno trebao rotirati usjeve, ostavljajući različite
dijelove farme za krave da pasu istovremeno pružajući zemlji koristan
odmor i visokokvalitetno gnojivo. Polja koja se obrađuju na ovaj način
daju vrlo kvalitetno povrće i žitarice u kasnijim sezonama bez dodavanja
dušičnih gnojiva i s minimalnom upotrebom pesticida. Kokoši koje trče
po dvorištu i kljucaju crviće daju jaja vrhunske prehrambene kvalitete,
koja obiluju vitaminom A i korisnim masnoćama. Želimo li obnoviti
prosperitetno gospodarstvo i dobru tradiciju, kupovat ćemo organski
maslac, vrhnje, punomasno mlijeko, punomasni jogurt i jaja koja nisu iz
objekata zatvorenog tipa. To će proizvođaču donijeti dobru i poštenu
dobit, a nama potrošačima osigurat će nutritivno bogate visokokvalitetne
prehrambene namirnice.
Izvor: WAPF
Maslo (pročišćeni maslac, ghee)
Veliki
broj ljudi imaju alergiju ili netoleranciju na mliječne proizvode. Ono
što kod njih izaziva alergiju, mliječni je protein kazein iz pasteriziranog mlijeka, a netolerancija se ustvari odnosi na mliječni šećer laktozu, što znači da takvoj osobi nedostaje enzim laktaza pomoću kojeg se razgrađuje mliječni šećer laktoza.
Maslac sadrži 80% mliječne masti, ali i manji postotak mliječnog
proteina i mliječnog šećera. Ako napravimo maslo, uklanjamo protein i
laktozu i ostaje nam samo 100 % čista mliječna mast. Maslo je tekuće kao
ulje i može se čuvati u hladnjaku ili na sobnoj temperaturi. Ima dugu
trajnost i stabilna je masnoća koja prilikom prženja dobro podnosi
visoke temperature.
Postupak:
Kilogram
maslaca rastopite u posudi na laganoj temperaturi. Ostavite ga da
lagano kuha (struji) oko 20 minuta, na najnižoj temperaturi i bez
miješanja. Uklonite bijelu pjenu koja se taloži na rubovima posude, to
je mliječni protein. Zatim maslo ostavite 15 minuta da se hladi, bez da
ga dirate ili mičete posudu. Za to vrijeme ostatak proteina past će na
dno posude. Pažljivo izlijte maslo u drugu posudu bez taloga. Eventualno
ga možete procijediti kroz filter za kavu. Maslo izlijte u staklenku i
koristite ga za kuhanje po potrebi. Ako je sasvim prozirno, tada znate
da ste uspjeli.http://istineilaziohrani.blogspot.com/
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.