Prema ovom režimu ishrane, koji topi suvišne kilograme, mogu se jesti sve namirnice u neograničenim količinama, ali u određeno vrijeme i prema određenom rasporedu.

Hrononutricija je grana medicine koja se bavi dijetetikom i individualnim režimom ishrane prema zakonitostima prirodnih ritmova lučenja hormona i enzima u našem tijelu. Njeno polazište je da svaki čovek ima jedinstven genetski zapis prema kojem se odvijaju sve naše fiziološke funkcije i koriste namirnice za dobijanje energije, kako je objasnila doktorica Ana Gifing iz beogradskog Antiejdžing diagnostik centra, koja je svoja iskustva i usavršavanje u Austriji ispisala u knjizi „Alhemija mladosti – kako usporiti starenje”.

Ova medicinska disciplina je sačinila najprecizniju kartu dnevnog ritma našeg metabolizma. Određuje ga izlazak sunca, podne, posle podne, zalazak sunca, noć. Zato nije isto ako u jedno doba dana jedemo vrstu hrane koju prema ritmu lučenja hormona i enzima ne možemo iskoristiti u to doba dana, a mogli bismo imati veliku korist da smo je pojeli nekoliko sati ranije ili kasnije. Ako uzimamo namirnice kada im nije vrijeme, zbunjujemo naše žlijezde i tražimo od njih da se aktiviraju i u vreme kad se one prirodno odmaraju. Posledica je poremećaj metabolizma koji vodi u hronične bolesti i gojaznost, kako opšte, tako i parcijalne (taloženje masnih naslaga u određenim dijelovima tijela).

Voće ujutro – nikada!

U hrononutritivnom režimu nema ograničenja u količini namirnica, slatkiša i masnoća. Ne postoji brojanje kalorija, nema spiskova recepata po danima. Primjenom principa ove ishrane se bez velike muke trajno gubi višak kilograma, a ukoliko postoji poremećaj u vrijednostima šećera, holesterola i triglicerida u krvi, ovaj je režim omogućava postizanje normalnih vrijednosti i sprečavanje nastanka dijabetesa, bolesti srca, krvnih sudova i maligniteta.

Međutim, izostavljanje doručka je najteži mogući prekršaj u ishrani. Jedino jutarnje uzimanje namirnica aktivira masne ćelije da ispuštaju iz skladišta masti. Ako preskačemo doručak, umjesto da se isprazne rezerve se pune. Osim toga, klinički je dokazano da voće ne treba uzimati ujutro. Idealan doručak trebalo bi da sadrži masti, bjelančevine i sporo resorbujuće ugljene hidrate (žitarice), jer je naš organizam prilagođen da samo ujutro može dobro da vari i iskoristi te kombinacije. Ujutro se proizvodi takozvani endogeni holesterol u jetri, neophodan za sintezu hormona i za mnoge druge funkcije. Za doručak se ne uzimaju prosti šećer (med, običan šećer, voće).

Desert nikad uz ručak

Za ručak treba uzimati bjelančevine životinjskog ili biljnog porekla, povrće kao izvor sporih šećera i vlakana i nikad, baš nikad ne pojesti desert odmah posle obroka, savjetuje doktorica. Kako je ručak takozvano punjenje baterija, taj obrok ne bi trebalo preskakati, jer se često dešava da se izostavljen obrok uvečer nadoknadi povećanim unosom hrane.

Meso je moguće zamijeniti proteinima iz biljaka (grah, soja, grašak).

U pogrešne kombinacije ubrajaju se mnoga ukusna jela, koja se često prave: šnicla s krompirom; meso i hljeb, meso i tjestenina (lazanje, špagete s mesom, musaka od krompira) banana i jogurt. Osobe oboljele od raka debelog crijeva navode da su uzimale meso s hljebom ili krompirom, kao i meso u kombinaciji sa tjesteninama.

Bjelančevine prisutne u mlijeku, sirevima i mahunarkama i one u mesu ne idu zajedno. Tjestenina i slatkiši također nisu dobra kombinacija. Slatkiše i voće treba konzumirati između glavnih obroka, a ne odmah posle njih.

Jedna čaša crvenog vina je idealna za varenje (ukoliko nam obrok nije sačinjen od ugljenih hidrata). Eventualno se može konzumirati jedna vrsta voća, sat vremena nakon obroka (samo kad je tjelesna težina idealna).

Naša sugovornica naglašava da je povrće zdravo, ali treba voditi računa da se kuhanjem mijenja slatki (glikemijski) indeks i da povrće dobiva osobine običnog šećera. Unosom kuhane mrkve ili celera, na primjer, podiže se nivo šećera u krvi, a time i nivo inzulina. Povrće je idealno jesti prijesno (mrkva i celer naročito), dok drugo treba samo kratko skuhati na pari.

Tijesto uvečer – nikada!

Uvečer se moramo prebaciti na racionalniji biološki model, jer je to vrijeme kad tijelo prirodno skladišti mast. Već u sumrak ćelije su zamorene i „lijene“ (kortizon, hormon budnosti se mnogo manje luči i počinje da se proizvodi hormon sna) i po liniji manjeg otpora one žude za brzim šećerom, da bi ga što lakše i s manje napora uskladištile.

Idealna hrana za večeru je izbor lakih proteina i salate (kao i povrća) koji su izvor vlakana. To je vrijeme za unos vlakana (koji će nas zasititi u toku čitave noći) i polinezasićenih masnih kiselina (masne ribe, kao što su skuša, losos, som). Drugi, isto tako dobar, izbor za večeru je sljedeći: grilovana piletina/puretina, teletina, tunjevina ili kuhana jaja (samo bjelanca) i mladi sir sa izborom od dvije ili više svežih salata, začinjenih balzamikom i hladno cijeđenim uljima. Vrijeme između večere i odlaska na spavanje ne treba bude kraće od dva sata.

Da bi hrononutritivni režim dao najbolje rezultate, potrebno je obaviti testiranje netolerancije na hranu. To podrazumijeva precizno ispitivanje koja se namirnica može iskoristiti za stvaranje energije na ćelijskom nivou bez štetnih ostataka, a koje namirnice treba izbjegavati.

Principi hrono dijete
* Između svakog obroka trebalo bi da prođe najmanje tri, a idealno je četiri sata (od 8 ujutro do 20 časova).
* Obavezno je jesti samo određenu vrstu namirnica u određeno vrijeme u toku dana.
* Zabranjen je unos svih pića koja sadrže vještačke zaslađivače, jer i oni izazivaju povećano lučenje inzulina.
* Proteini i ugljeni hidrati se ne kombinuju u jednom obroku, bilo da je ručak ili večera u pitanju. Vrijeme kada je kombinacija jedino moguća, čak i poželjna, jeste jutro. Tada je aktivnost enzima veoma značajna i jedino ujutro ne postoji kompeticija tih enzima u varenju.
* Zabranjene su sve vrste grickalica između obroka.
* Slatkiši se ne smiju jesti uvečer
* Hljeb, tjestenine i skrobna povrća (krompir) jedu se najkasnije do 15 časova.
* Slatko mlijeko nije hrana koja se lako vari i hrononutricija ga u potpunosti zabranjuje. Kiselo mlijeko i sir su dozvoljeni.