среда, 29. август 2012.

DEVET SOBA SREĆE

Kako voleti sebe, otkriti svoju svrhu i prevazići male životne nesavršenosti. U kojoj sobi se nalazite? Pitajte bilo koju ženu kako se oseća. Čak i kada spolja sve izgleda sasvim u redu, verovatno je bar jedno (što može izgledati neznatno u poređenju s ostalim) kopka, oneraspoložuje, tišti: Predebela sam. Muž mi ne pomaže dovoljno u kući. Drugarica će se naljutiti ako joj ne uzvratim poziv. Zašto se moja deca ne trude više u školi? Posao me ne ispunjava. Šta li se dogodilo s onim mojim bivšim dečkom, onim koji je otputovao? Bez obzira da li je reč o obimu naših butina ili stanju na bankovnom računu, kao da uvek postoji nešto što se ne uklapa u naša visoka merila ‒ i dozvoljavamo da se nezadovoljstvo prelije u druge oblasti našeg života i sprečava nas da uživamo u svemu onome što je potaman. U knjizi Devet soba srećeLusi Danziger, glavna urednica časopisa Self, i doktorka za žensko psihičko zdravlje Ketrin Birndorf koriste metaforu kuće kako bi nas oslobodile te pojave. U toj kući se u dnevnoj sobi bavimo prijateljstvima i društvenim životom; u spavaćoj sobi istražujemo bliskost, ljubav,veze i seks; kupatilo je namenjeno zdravlju i predstavi o našem telu; kuhinja je za ishranu i podelu poslova... Našaunutrašnja kućamože imati osam divno uređenih, čistih i urednih soba i jednu neurednu, a ipak ćemo se usredsrediti baš na naurednu.Devet soba sreće ukazuje na najčešće samodestruktivne obrasce ponašanja i nudi ključne procese koji će pomoći čitateljkama da dovedu svoju emocionalnu arhitekturu u red. Kada su sve sobe čiste, autorke nam otkrivaju kako možemo posvetiti vreme sebi i saznati šta nam je najvažnije ‒ otkrivanje strasti i svrhe koje će učiniti da povratak u ostatak naše kuće predstavlja zadovoljstvo bez obzira kakve nas nesreće i zbrke očekuju. Kada budete pročitale ovu knjigu, drugačije ćete razmišljati o stvarima koje vas koče i moći ćete da vodite srećniji život ispunjen radošću u svakoj sobi vaše emocionalne kuće.

уторак, 28. август 2012.

Hrana protiv depresije

Da li ste depresivni? Ne možete da se otrgnete? Neki smatraju da određene namirnice mogu da vam pomognu da se osećate bolje. O njima ćemo govoriti u ovom članku.
1. Vitamin B12 i folna kiselina
Pasulj, govedina, piletina, zelena salata, losos, brokoli su namirnice bogate vitaminom B12 i folnom kiselinom. Ove dve supstance sprečavaju poremećaje centralnog nervnog sistema, poremećaje raspoloženja i demenciju.
Folna kiselina se obično nalazi u pasulju i zelenišu (spanać, zelena salata i slično). Vitamin B12 se nalazi u mesu, ribi, živinskom mesu i mlečnim proizvodima.
2. Voće i povrće
Voće i povrće je puno hranljivih sastojaka i antioksidantnih fitohemikalija koje direktno doprinose vašem zdravlju i kvalitetu života.
Što više povrća i voća jedete, bolje ćete se osećati i bićete zdraviji.
3. Selen
Selen je mineral koji deluje kao antioksidant u telu. Antioksidansi imaju moć da učine da se osećate bolje i svode loše raspoloženje na minimum. Istraživanja pokazuju da je prisustvo oksidativnog stresa u mozgu povezano sa nekim slučajevima blage do umerene depresije kod starijih ljudi.
Istraživanja pokazuju da selen smanjuje depresiju. Preporučeni dnevni unos selena je 55 mikrograma dnevno za muškarce i žene.
Integralne žitarice su odličan izvor selena. Ako jedete nekoliko porcija dnevno, na primer ovsenu kašu, integralni hleb, kao i smeđi pirinač, lako možete da unesete 70 mikrograma selena. Ostale namirnice bogate selenom su:
Pasulj i mahunarke
Posno meso (nemasna svinjetina ili govedina, piletina ili ćuretina)
Nemasni mlečni proizvodi
Orasi i semenke (naročito brazilski orasi)
Plodovi mora (ostrige, školjke, krabe, sardine, riba)
4. Riba
Nekoliko skorašnjih studija pokazale su da muškarci i žene imaju manji rizik od simptoma depresije ako jedu dosta ribe, naročito masne ribe poput lososa, koja je bogata omega-3 masnim kiselinama.
Omega 3 masne kiseline u ribi pozitivno deluju na neke vrste depresije, na primer na postporođajnu depresiju.
Dobri izvori omega-3 masnih kiselina su:
Haringa
Pastrmka
Losos
Sardine
Tuna
5. Vitamin D
Da li malo vremena na suncu čini da se osećate bolje? Sunčevi zraci dozvoljavaju da naša tela regulišu i sintetišu vitamin D.
Četiri novije studije su pokazale vezu između niskih serumskih nivoa vitamina D i većeg rizika od sledećih poremećaja raspoloženja: PMS, sezonski afektivni poremećaj, nespecifična depresija, kao i veliki depresivni poremećaj.
Istraživanja pokazuju da 1.000 do 2.000 IU vitamina D dnevno može povoljno uticati na ov poremećaje.
Vrlo malo namirnica prirodno sadrže vitamin D. Dakle, preporučuje se da vitamin D dobijamo iz različitih izvora: kratki periodi izlaganja suncu, vitamin D u obliku suplemenata i hrana.
Izvori vitamina D:
Masna riba kao što je losos, tunjevina, skuša
Goveđa džigerica
Sir
Žumanca
Ali glavni izvor vitamina D su žitarice koje jedemo za doručak, integralni hleb, sokovi i mleko.
6. Čokolada
Male količine crne čokolade mogu nam dići raspoloženje. Tamna čokolada ima uticaj na lučenje moždanih endorfina, hormona sreće. Crna čokolada deluje protiv zapušenja krvnih sudova, te smanjuje krvni pritisak i povećava opšti osećaj blagostanja.

 Planeta zdravlja

Hrana protiv bora

Ne morate koristiti skupe proizvode da biste se oslobodili bora.
U ovom članku govorimo o supernamirnicama koje će pomoći da vam koža bude mlada.
Koža se stanjuje kako starimo i to ne možemo izbeći, ali možemo uticati na zdravlje i tonus naše kože putem namirnica koje unosimo u organizam. Koža može dobiti mladalaćki sjaj, a bore postati manje vidljive.
Mikro-hranljive materije u namirnicama biljnog porekla pružaju antioksidante koji ograničavaju obim oštećenja od sunca i pomažu da se ubrza proces isceljenja kože. Istraživanja su pokazala da oni koji jedu zdravu hranu imaju manje bora od onih koji jedu šećer i procesiranu hranu. Hrana koja štiti kožu je maslinovo ulje, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi i semenke.
Zeleno povrće: Zeleno lisnato povrće jako povoljno deluje na izgled kože. Ono pomaže da se preokrenu i spreče bolesti putem moćnih antioksidanata koji suzbijaju upale i oslobađaju telo slobodnih radikala. Oni drže krv čistom i zdravom i obezbeđuju minerale i vitamine koje daju koži elastičnost i gipkost. Jedite zeleniš svaki dan-salata, povrće kuvano na pari: kelj, blitva, ili čak lišće pšenice i ječma.
Proteini: Proteini i amino kiseline su nam svakodnevno potrebni da bismo izgradili zdravu mišićnu masu, kolagen i zdravu ćelijsku funkciju. Proteini balansiraju nivo šećera u krvi,  smanjuju upalu i potpomažu funkcionisanje mozga. U proseku, odrasli treba da jedu oko 56 grama proteina dnevno. To može biti organsko meso, riba, jaja ili mlečni proizvodi kao što je organska surutka ili biljni proteini, kao što je seme konoplje (broj jedan biljni protein!), mahunarke i pasulj.
Maslinovo ulje (i masline!): Zdrave masti su od kritične važnosti za naše zdravlje na mnogo načina, a sjajna, gipka koža je samo jedan od njih. Maslinovo ulje posebno sadrži visok nivo anti-zapaljenskih antioksidanata koji mogu da daju mlađi izgled koži. Kuvanjem se uništavaju delikatne masti u maslinovom ulju, tako da ga nemojte grejati na visokoj temperaturi. Najbolje je da se koristi posle kuvanja (poprska se na hranu posle kuvanja) ili u prelivima za salate. Možete da koristite maslinovo ulje i lokalno, na koži i kosi.
Kada birate masline, potražite one koje ne sadrže višak hemijskih soli (Pronađite masline sa morskom soli).
Bobice: Bobice su savršena hrana. Bobica ima u svakoj sezoni i sve su prepune antioksidanata, vitamina, minerala i, naravno, ukusa! Antioksidansi mogu sprečiti oštećenja kože i istovremeno jačaju proizvodnju kolagena. Bilo da su sveže, smrznute ili ceđene, možete jesti bobice tokom cele godine. Izmiksajte ih sa organskom surutkom, to je odličan recept za sjajnu kožu i ukusan način da započnete jutro.
Zeleni čaj: Poštovan hiljadama godina širom Azije, zeleni čaj ima impresivne antikancerogene osobine. On je takođe sjajna hrana za kožu, kada se pije i kada se nanosi na kožu. Antioksidansi sprečavaju oštećenja kože koja izazivaju slobodni radikali, a studije su pokazale da polifenoli iz zelenog čaja zapravo imaju moć da ponovo aktiviraju umiruće ćelije kože!
Pasulj: Sadrži dosta vitamina E i antioksidansa u svojoj opni. Vitamin E je efikasan antioksidans koji štiti kožu i kolagen, čineći je zdravom i suzbijajući znake starenja.
Sočivo: Ove ukusne mahunarke su prepune vlakana, pomažu vašem telu da eliminiše toksine koji loše utiču na kožu. Sočivo ima nizak glikemijski indeks, a bogato je proteinima, usporava apsorpciju šećera, a to znači manje upale. Sočivo obiluje antioksidansima i vitaminom C.
I, naravno, pijte puno vode da ostanete hidrirani, apsorbujete hranljive materije i izbacite toksine. I pobrinite se da svakodnevno vežbate tako da vaše telo može da eliminiše toksine i pokrene limfne tečnosti.

Planeta zdravlja

Hrana protiv starenja

U ovom članku govorićemo o namirnicama koje sadrže vitamine, antioksidante i druge supstance koje pomažu telu da se bori protiv bolesti uzrokovanih starenjem i koje će vas podmladiti.
1 . Avokado : sadrži zdrave masti koje će vam pomoći da smanjite nivo holesterola u krvi.
2 . Orasi : Oni su odličan izvor omega-3 masnih kiselina.
3 . Zeleno povrće : zeleno povrće ublažava bolesti srca , rak, visok krvni pritisak i mnoge druge bolesti.
4 . Voda: Neka voda bude vaše glavno piće. Ona nema kalorija i ne sadrži štetne hemikalije.
5. Bobice : prepune su antioksidanata i drugih supstanci koje obnavljaju telo i sprečavaju štetu koju izaziva starenje.
6 . Zeleni čaj: Čaj se u Aziji koristi već hiljadama godina kao lek za dugovečnost.
7 . Crno vino: sadrži supstancu koja se zove resveratrol koja pomaže vašem telu da se bori protiv bolesti koje nastaju usled starenja tela.
8 . Pasulj: odličan izvor proteina i zdravih antioksidanata.
9 . Dinje : jedna od najhranljivijih vrsta voća.
10 . Čokolada : crna čokolada je jako zdrava jer sadrži balans masti koje ne oštećuju telo, kao i puno hemikalija potrebnih organizmu.
Neke od ovih namirnica protiv starenja podstiču lučenje hormona rasta. Naučno je dokazano da opadanje nivoa hormona rasta donosi sa sobom zdravstvene probleme povezane sa starenjem.

izvor Planeta zdravlja

30 stvari koje treba da počnete da radite


1. Počnite da provodite vreme sa pravim ljudima. – To su ljudi sa kojima uživate da budete, koji vas vole i cene, i koji vas podstiču da napredujete na zdrave i uzbudljive načine. Oni čine da se osećate bolje i življe, i umesto da vas samo prihvate onakve kakvi ste, oni prihvataju i ono što želite da budete.
2. Počnite da se suočavate sa problemima. – Čoveka ne definišu njegovi problemi već način na koji reaguje na njih i kako se oporavlja. Problemi neće nestati ukoliko ne uradite nešto da ih rešite. Uradite ono što možete, kada možete, i budite svesni šta ste uradili. Stvar je u pravljenju malih koraka u pravom smeru, centimetar po centimetar.
3. Počnite da budete iskreni prema sebi o svemu. – Budite iskreni o tome šta je ispravno, kao i šta treba da se menja. Budite iskreni šta želite da postignete, i ko želite da postanete. Budite iskreni u svakom aspektu svog života, uvek. Zato što ste vi jedina osoba na koju zauvek možete računati. Upoznajte sebe. Kada to uradite, bolje ćete razumeti gde ste sada i kako ste ovde došli, i moći ćete da uspešnije odredite gde želite da idete i kako.
4. Neka vam sopstvena sreća bude prioritet. – Vaše potrebe su važne. Ako ne cenite i ne pazite sebe, sabotirate sebe. Znajte da je moguće brinuti se o svojim potrebama, i istovremeno brinuti o ljudima oko vas. A kada zadovoljite svoje potrebe, verovatno ćete biti mnogo više u stanju da pomognete onima kojima treba vaša pomoć.
5. Budite ono što jeste, iskreno i ponosno. – Pokušaj da se bude neko drugi je gubljenje sopstvene ličnosti. Budite svoji. Prigrlite tog pojedinca unutar sebe koji ima ideje, snagu i lepotu kao niko drugi. Budite osoba koja znate da jeste – najbolja verzija sebe – na svoj način. Iznad svega, budite iskreni prema sebi, i ako osetite da vam ne prija nešto, ne činite to više. Slušajte svoje srce.
6. Počnite da živite u sadašnjosti. – Živeti u sadašnjosti je čudesno. Život je sadašnji trenutak. Zato prestanite da razmišljate o prošlosti i budućnosti. Naučite da budete sada ovde i iskusite život maskimalno intenzivno. Život jeste najlepši i najintenzivniji kada uronimo celim bićem u njega sada, ovog trenutka.
7. Počnite da učite iz sopstvenih grešaka. – Greške su ok, one su odskočna daska napretka. Ako ne padnete s vremena na vreme, to možda znači da se ne trudite dovoljno i ne pokušavate dovoljno, a samim tim i da ne učite dovoljno. Rizikujte, saplićite se, padajte, a zatim ustanite i pokušajte ponovo. Cenite činjenicu da tako učite, rastete, postajete bolji. Značajni uspesi su gotovo uvek na kraju dugog puta popločanog pokušajima i neuspehom. Greške kojih se toliko plašite možda su samo karike do vašeg najvećeg dostignuća.
8. Budite blaži prema sebi. – Kad biste imali prijatelja koji vam se obraća na isti način na koji se obraćate sebi, koliko dugo biste bili prijatelji? Način na koji tretirate sebe postavlja standarde za druge kako da se ponašaju prema vama. Ako ne budete sebe cenili i voleli, i ljudi oko vas će se ponašati isto.
9. Počnite da uživate u onome što već imate. – Problem kod mnogih ljudi je što misle da će biti srećni kada dostignu određeni nivo u životu – nivo na kome možda zavidimo drugima – da imaju svoju kancelariju, kuću na moru i sl. Na žalost, ta misao traje samo dok ne stignete na tu destinaciju, i čim tamo stignete, smislite neku novu destinaciju. Ljudi tako često čitav život jure ciljeve, a nikada se ne zaustave da uživaju u onome što usput postignete. Kada se probudite ujutro, odvojite nekoliko minuta da osetite zahvalnost za ono što imate i što ste postigli.
10. Počnite da kreirate sopstvenu sreću. – Ako čekate da vas neko drugi učini srećnim, propuštate mnogo toga. Odaberite sreću. Budite promena koju želite da vidite u svetu. Budite zadovoljni time ko ste sada, i neka vaša pozitivnost inspiriše vaša buduća dela. Sreća se često nalazi kada i gde odlučite da je tražite. Ako tražite sreću u okviru mogućnosti koje imate, verovatno ćete je naći.
11. Dajte šansu svojim idejama i snovima. – U životu, retko kad se dobije šansa, stvar je u tome da zgrabite šansu. Možda šanse za uspeh nisu 100%, ali šanse da ništa nećete uspeti ako i ne pokušate jesu 100%. Sve i da ne uspete, nešto ćete naučiti, dakle, u svakom slučaju ste na dobitku.
12. Počnite da verujete da ste spremni za sledeći korak. – Razmislite o tome. Imate sve što je potrebno da odmah napravite sledeći mali korak napred. Tako da vam savetujemo da prihvatite mogućnosti na koje nailazite, i prihvatite izazove – oni će vam pomoći da rastete.
13. Počnite da ulazite u nove veze iz pravih razloga. – Formirajte odnose sa poštenim ljudima koji vas vide onakve kakvi jeste i podržavaju vas u onome što želite da postanete. Izaberite prijatelje na koje ste ponosni, ljude koji vam se dive, koji pokazuju da vas vole i poštuju – ljude koji uzvraćaju vašu dobrotu i posvećenost. I obratite pažnju na ono što ljudi rade, jer su dela mnogo važnija od reči ili slike koju ljudi grade o sebi.
14. Dajte novim ljudima koje upoznajete šansu da vam postanu prijatelji. – Zvuči surovo, ali ne možete da zadržite svakog prijatelja. Ljudi i prioriteti se menjaju. Neki odnosi blede. Cenite potencijal novih odnosa kao što se prirodno opraštate od starih koji više ne funkcionišu. Verujte u svoju presudu. Budite spremni da učite, da nailazite na izazove, i da upoznate nekoga ko bi mogao da vam promeni život.
15. Počnite da se takmičite sa ranijom verzijom sebe. – Budite inspirisani drugima, cenite druge, učite od njih, ali znajte da je takmičenje protiv njih gubljenje vremena. Takmičite se samo sa sobom i obarajte svoje rekorde. To je način da rastete.
16. Radujte se tuđim pobedama. Počnite da primećujete ono volite kod drugih i recite im to. Ako cenite ljude oko vas, neverovatno je koliko će pozitivno oni uticati na vašu produktivnost i mir. Dakle, budite srećni zbog onih koji napreduju. Navijajte za njihove pobede, i pre ili kasnije oni će početi da navijaju za vas.
17. Počnite da vidite dobro u lošim situacijama. Kada je teško, udahnite duboko i potražite nešto pozitivno u tome što se dešava. Teškoće vas mogu ojačati. U tim situacijama ne zaboravite na ono dobro što imate, na postignuća i pobede, drage ljude. Usredsredite se na ono što imate, a ne na ono što nemate.
18. Počnite da opraštate sebi i drugima. – Svi smo mi bili povređeni zbog sopstvenih odluka ili drugih ljudi. Bol je normalna stvar, ali on ne treba dugo da traje. To ne znači da treba zaboraviti šta se desilo, već pustiti nezadovoljstvo i bol da ode i umesto toga učiti iz grešaka i nastaviti dalje sa svojim životom.
19. Počnite da pomažete drugima. Brinite o drugima, pomažite im koliko možete. Ljubav i dobrota rađaju ljubav i dobrotu, oni će vam se vratiti.
20. Počnite da slušate svoj unutrašnji glas. – Ako to pomaže, razgovarajte o svojim idejama sa najbližim ljudima, ali dajte sebi dovoljno prostora da pratite svoju intuiciju. Budite iskreni prema sebi. Recite šta treba da kažete. Činite stvari za koje osećate da su ispravne.
21. Obratite pažnju na svoj nivo stresa i pravite pauze. Usporite malo. Dišite. Dozvolite sebi da zastanete i razbistrite glavu. Kada ste najzauzetiji, kratka pauza će osvežiti vaš um i povećati produktivnost.
22. Počnite da primećujete lepotu malih trenutaka. Umesto da čekate da se dese velike stvari – brak, deca, unapređenje, dobitak na lutriji – pronađite sreću u malim stvarima koje se svakodnevno dešavaju. Ispijanje kafe ujutro, miris i ukus domaćeg jela, uživanje dok delite nešto sa drugima, ili držanje za ruke sa voljenom osobom. To će uveliko povećati kvalitet vašeg života.
23. Počnite da prihvatate stvari koje nisu savršene. Savršenstvo je neprijatelj onog što je dobro. Jedan od najvećih izazova za ljude koji žele da unapređuju sebe i svet oko sebe je prihvatanje stvari i ljudi onakvih kakvi jesu umesto da pokušavate da sve uklopite u vaš zamišljeni ideal. To nikako ne znači da treba da prihvatate osrednje stvari, već da naučite da volite i vrednujete stvari koje nisu savršene.
24. Počnite da radite na ostvarenju svojih ciljeva svaki dan. Šta god da je to o čemu sanjate, počnite sa malim logičnim koracima svaki dan kako biste stigli do cilja. Što više budete radili, više ćete i sreće imati. Većina ljudi ima cilj, ali mnogo manje njih zaista radi na ostvarenju tog cilja, a pod tim se podrazumeva svakodnevni posvećen rad ka krajnem rezultatu.
25. Postanite otvoreniji u pokazivanju svojih osećanja. Ako ste povređeni, dajte sebi vremena i prostora da bolujete, ali budite iskreni oko toga. Razgovarajte sa bliskim osobama i recite im kako se osećate. Prvi korak ka oporavku je da skinete teret sa leđa tako što ćete otvoreno govoriti o svojim osećanjima.
26. Preuzmite punu odgovornost za svoj život. – Stanite iza svojih izbora i grešaka i preuzmite korake da ih ispravite. Ako ne preuzmete odgovornost za svoj život, neko drugi hoće i postaćete rob njegovih ideja, verovanja, stavova. Upravljati životom nije lako, ima puno prepreka na putu, ali ne učiniti to nije život već egzistiranje.
27. Počnite aktivno da negujete svoje najvažnije veze. – Otvoreno govorite dragim ljudima koliko vam znače. Dobro procenite ko su vama najvažniji ljudi i pružite im kraljevski tretman.
28. Počnite da se fokusirate na pozitivne ishode. Morate verovati da možete da nešto uradite da biste zaista uspeli. Način da se pobede negativne i destruktivne misli je da se grade i jačaju pozitivne misli i osećanja. Vremenom i sa dosta upornosti, promenićete način razmišljanja. Uvek razmišljajte o tome šta želite, a ne šta NE želite, a zatim uradite nešto da to ostvarite. Ne možete da kontrolišete stvari oko sebe, ali možete da kontrolišete način na koji reagujete. Na vaš uspeh u životu najviše utiče to na šta se fokusirate.
29. Počnite da se fokusirate na stvari koje možete da kontrolišete. Ne trošite vreme, talenat i emocionalnu energiju na stvari koje ne možete da promenite. Uložite energiju u stvari koje možete da kontrolišete i preduzmite konkretne korake da ih ostvarite.
30. Počnite da primećujete koliko ste bogati sada. „Bogatstvo je sposobnost da u potpunosti iskusite život.“ Čak i kada su vremena teška, uvek je važno da imate širu perspektivu. Niste otišli gladni na spavanje sinoć. Ne spavate napolju. Danas ste se jedva oznojili. Imate zdravstvenu knjižicu. Imate pristup internetu. Neki bi rekli da ste neverovatno bogati, tako da, budite zahvalni za sve ono što imate.

30 stvari koje treba da prestanete da radite


Niko ne može da se vrati u prošlost i stvori novi početak, ali svako može početi danas i stvoriti novi kraj. Pre nego što započnete ovaj proces transformacije, morate prestati da radite stvari koje vas sputavaju.
Evo nekoliko ideja:
1. Prestanite da provodite vreme sa pogrešnim ljudima. Život je suviše kratak da provodite vreme sa ljudima koji crpe sreću iz vas. Ako vas neko želi u svom životu, on će napraviti mesta za vas. Ne bi trebalo da morate da se borite za to mesto. Nikada ne insistirajte da budete uz nekoga ko stalno potcenjuje vaše vrednosti. I zapamtite, pravi prijatelji nisu ljudi koji stoje uz vas kada vam je najbolje, već oni na koje se možete osloniti kada vam je najgore.
2. Prestanite da bežite od problema. Suočite se sa njima iako to neće biti lako. Ne postoji osoba na svetu koja je sposobna da savršeno izađe na kraj sa svakim problemom na koji naiđe.  Mi nismo tako stvoreni. Stvoreni smo da se uznemirimo, osetimo tugu, boli, da se spotičemo i padamo. Jer to je svrha življenja – da se suočavamo sa problemima, učimo, prilagođavamo se i rešavamo ih vremenom. To je ono što nas najzad oblikuje u ono što jesmo.
3. Prekinite da lažete sebe. Život postaje bolji tek kada počnemo da rizikujemo, a prvi i najteži rizik je biti iskren prema sebi.
4. Prekinite da stavljate svoje potrebe u drugi plan. Najbolnija stvar je izgubiti jer previše volite nekoga drugog, i pritom zaboravite da ste i vi posebni. Da, pomažite drugima, ali pomažite i sebi. Pratite svoju strast i radite stvari koje su vama bitne.
5. Ne pokušavajte da budete nešto što niste. Jedan od najvećih izazova u životu je ostati svoj u svetu koji pokušava da vas učini istim kao i svi ostali. Neko će uvek biti lepši, neko će uvek biti pametniji, neko će uvek biti mlađi, ali oni nikada neće biti vi. Nemojte se menjati tako da vas ljudi vole. Budite ono što jeste i pravi ljudi će vas voleti.
6. Prekinite da se držite prošlosti. Ne možete započeti sledeće poglavlje vašeg života ukoliko ne okončate prethodno.
7. Prestanite da se plašite da napravite grešku. Uraditi nešto pogrešno je najmanje deset puta produktivnije nego ne raditi ništa. Svaki uspeh ima trag neuspeha iza sebe, a svaki neuspeh vodi ka uspehu. Obično ljudi mnogo više žale za stvarima koje nisu uradili nego za onima koje su uradili.
8. Prestanite da sebi prebacujete za stare greške. Možemo voleti pogrešnu osobu i plakati za pogrešnim stvarima, ali bez obzira koliko stvari krenu loše, jedna stvar je sigurna: greške nam pomažu da pronađemo osobe i stvari koje nam odgovaraju. Svi mi pravimo greške, borimo se, i žalimo za stvarima u prošlosti. Ali vi niste vaše greške, vi niste vaše borbe, i vi imate moć da oblikujete svoj dan i svoju budućnost. Svaka stvar koja vam se ikada desila u životu vas priprema za trenutak koji tek dolazi.
9. Prestanite da pokušavate da kupite sreću. Mnoge stvari koje želimo su skupe. Ali stvari koje nas zaista ispunjavaju su potpuno besplatne – ljubav, smeh i ispunjavanje i negovanje strasti.
10. Prestanite da očekujete od drugih da vas učine srećnim. Ako niste zadovoljni onim ko ste vi iznutra, nećete biti srećni u dugoj vezi sa bilo kim drugim. Morate da stvorite stabilnost u svom životu pre nego što možete da ga delite sa drugom osobom.
11. Prestanite da budete besposleni. Ne razmišljajte previše jer ćete kreirati problem koji nije ne postoji. Procenite situaciju i preduzmite odlučnu akciju. Ne možete da promenite ono sa čim odbijate da se suočite. Napredak uključuje rizik.
12. Prestanite da razmišljate da niste spremni. Niko se nikada ne oseća 100% spremnim kada se ukaže prilika. Pošto nas većina velikih prilika u životu teraju nas da pomeramo svoje granice, u početku nam neće obiti potpuno prijatno. Ali to je samo početak.
13. Prestanite da ulazite u veze iz pogrešnih razloga. Veze se moraju mudro birati. Bolje je biti sam nego u lošem društvu. Nema potrebe da se žuri. Ako nešto treba da bude, to će se desiti – u pravo vreme, uz pravu osobu, i iz najboljih razloga. Zaljubite se kada ste spremni, a ne kada ste usamljeni.
14. Prekinite da odbacujete nove odnose samo zato što stari nisu funkcionisali. U životu ćete shvatiti da postoji razlog zašto upoznajemo ljude. Neki će vas testirati, neki će vas iskoristiti a neki će vas nečemu naučiti. I što je najvažnije, neki će izvući najbolje u vama.
15. Prekinite da se takmičite protiv svih ostalih. Ne brinite o tome šta drugi rade bolje od vas. Koncentrišite se na obaranje sopstvenih rekorda svakog dana. Uspeh je kada pobedite sami sebe.
16. Prestanite da budete ljubomorni na druge. Ljubomora je umetnost brojanja tuđih blagoslova umesto sopstvenih. Zapitajte se: „Šta je to što ja imam, a što drugi žele?“
17. Prestanite da kukate i da sažaljevate sebe. Životni problemi imaju svrhu – da vas usmere u pravcu koji je bolji za vas. Možda nećete videti ili razumeti sve u momentu kada se dešava, jer to može biti jako teško. Ali osvrnite se na loše stvari sa kojima ste se suočili u prošlosti. Često ćete videti da su vas one na kraju dovele do boljeg mesta, osoba, stanja uma, ili situacije. Dakle, osmeh na lice! Neka svi znaju da ste danas mnogo jači nego što ste bili juče.
18. Ne budite zlopamtilo. Ne živite svoj život sa mržnjom u srcu. Tako ćete najviše povrediti sebe. Oproštaj ne glasi: „To što si mi uradio je u redu“, već: „Neću dozvoliti da to što si uradio upropasti moju sreću.“ Praštanje je ključ sreće… pustite probleme, nađite mir, oslobodite se! I zapamtite, oproštaj nije samo za druge ljude, već i za vas. Oprostite sebi, nastavite dalje i pokušajte da budete bolji sledeći put.
19. Prestanite da dopuštate drugima da vas spuste na njihov nivo. Ne dozvolite sebi da spustite standarde da bi se prilagodili onima koji ne žele da podignu svoje standarde.
20. Prekinite da gubite vreme opravdavajući sebe pred drugima. – Vašim prijateljima to ne treba, a neprijatelji vam neće verovati u svakom slučaju. Samo radite ono što znate u svom srcu da je ispravno.
21. Prestanite da radite iste stvari iznova bez odmora. Pravo vreme da duboko udahnete je kada nemate vremena za to. Ako nastavite da radite ono što radite, i dalje ćete dobijati ono što dobijate. Ponekad je potrebno distancirati se da biste videli stvari jasno.
22. Prestanite da potcenjujete lepotu malih trenutaka. Uživajte u malim stvarima, jer ćete se jednog dana možda osvrnuti i shvatiti da su to u stvari velike stvari. Najbolji deo vašeg života će biti mali trenuci koje provodite nasmejani sa nekim ko vam je bitan.
23. Prestanite da pokušavate da tragate za savršenstvom. – Stvarni svet ne nagrađuje perfekcioniste, već ljude koji umeju da obave posao.
24. Prestanite da idete linijom manjeg otpora. Život nije lak, pogotovo kada planirate na postignete nešto vredno. Rizikujte. Usudite se. Uradite nešto izvanredno.
25. Prestanute da se ponašate da je sve u redu iako nije. U redu je raspasti se na kratko. Ne morate uvek da budete jaki, i nema potrebe da stalno dokazujete da sve ide dobro. Ne brinite o onome što drugi ljudi misle. Plačite ako imate potrebu za tim – zdravo je osloboditi svoje suze. Što pre to uradite, pre ćete moći da ponovo vratite osmeh na lice.
26. Prestanite da okrivljujete druge za svoje nevolje. – U kojoj meri možete da postignete svoje snove zavisi od toga u kojoj meri ste preuzeli odgovornost za svoj život. Kada krivimo druge za ono kroz šta prolazimo, poričemo odgovornost – dajemo drugima moć nad tim delom našeg života.
27. Prestanite da pokušavate da budete sve za svakoga. To je nemoguće, a od pokušaja da to uradite ćete pregoreti. Fokusirajte se na neke situacije i na neke osobe, u skladu sa svojim realnim mogućnostima. Ako izazovete osmeh na nečijem licu, niste promnili svet, ali ste ulepšali delić nečijeg života. I to je sjajno.
28. Prekinite da toliko brinete. Briga neće smanjiti sutrašnji teret, već će samo uništiti današnju radost. Jedan od načina da proverite da li je nešto vredno brige je da postavite sebi pitanje: „Da li će ovo biti bitno u roku od godinu dana? Tri godine? Pet godina?“ Ako je odgovor ne, onda najverovatnije to o čemu brinete nije vredno brige.
29. Prestanite da se fokusirate na ono što ne želite da se dogodi. Usredsredite se na ono što želite da se dogodi. Pozitivno razmišljanje je na čelu svake velike priče o uspehu. Ako se budite svakog jutra sa mišlju da će se nešto divno desiti u vašem životu danas, često ćete se uveriti da ste u pravu.
30. Prestanite da budete nezahvalni.  Bez obzira koliko vam je dobro ili loše, probudite se svaki dan zahvalni za svoj život. Neko negde drugde se očajnički bori za svoj. Umesto da razmišljate o tome šta vam nedostaje, pokušajte da razmišljate o tome šta imate što drugima nedostaje.
Izvor: marcandangel.com

Čokolada - slatko zadovoljstvo


Slatki prehrambeni proizvod dobijen naročitim tehnološkim postupkom obrade smese kakao prah, šećera sa ili bez dodataka kakao-maslaca. Zavisno od vrste čokolade dodaju se mleko, kakao-maslac, med, jezgrasto voće, sušeno voće i drugo.

Istorija čokolade

Čokolada ima interesantnu istoriju. Ime potiče od Azteckog naziva Ksocolatl, koji su je pili hladnu i spravljali od na suncu sušenog, prženog i isitnjenog kakao zrna kome su dodavali začine, vanilu i vodu. Vraćajući se sa putovanja u Novi svet Kolumbova posada je 1502. donela u Evropu prve količine kakao zrna. Španci su ga kombinovali sa vanilom i drugim začinima, šećerom i mlekom i dobili preteču čokolade. Iz Španije kakaovac je prenet u Francusku i stiže u Englesku 1650. Nekoliko godina kasnije dodaje se šećer. U prvo vreme korišćena je samo kao napitak koji postaje popularan po gradovima Evrope gde su ga rado konzumirali mladi u kućama. U čvrstom obliku, nalik na marcipan, inovirana je u 18. veku u Francuskoj. Zbog poznatog stimulativnog efekta davana je noćnim stražarima da ne bi zaspali na straži.
U 1828. C.J. Van Huten iz istoimene holandske familije snabdevača čokoladom za piće u Amsterdamu nastojeći da napitak bude manje uljast pronašla je način kako da odstrani kakao maslac iz zrna. Ustanovili su da se mešanjem ekstrahovanog kakao maslaca sa kakao zrnom dobija pasta koja apsorbuje i šećer i taj put vodi ka izradi čokolade za jelo. Prava čokolada za jelo javlja se tek 1830. kada se kakao prahu, dodaje kakao maslac i šećer i ta mešavina u mašinama – melanžerima meša, a konšira da bi se dobila fina masa čokolade.
Posle 1850. godine proizvodnja čokolade širi se celim svetom. Javljaju se čuvene firme kao Sušar, Nestle, Lindt. Keler, Kadmari, Menie i druge koje i danas proizvode kvalitetnu čokoladu. Kod nas je vodeći proizvođač „Soko Štark” iz Beograda. Dodavanjem mleka u prahu rađa se mlečna čokolada a njen inovator je švajcarska firma Peter 1876. Čokoladni bar je inoviran prvi put u 1910. u SAD i korišćen je u Armiji za vreme II Svetskog rata. Najveći proizvođači i izvoznici čokolade u Evropi su Nemačka, Holandija, Francuska, Beneluks i V. Britanija.

Hranljiva vrednost

Čokolada je koncentrovan proizvod koji ima visoku energetsku vrednost 100 g mlečne čokolade daju 540 kalorija, a čokolade za kuvanje – 513 kalorija. Istu kaloričnu vrednost imaju kao 9 jaja ili  3 kriške šunke. Zavisno od toga da li je mlečna čokolada ili obična čokolada sadrži 55-62% glukoze, 30% masti i 2-9% belančevina, a sadrži i dosta kalijuma, kalcijuma, gvožđa, magnezijuma i vitamina D. Što je u čokoladi više kakao sastojaka, a manje šećera, čokolada je vrednija a inače mora sadržati najmanje 32% kakao sastojaka.
Čokolada ima raznih vrsta po sastavu i obliku. Tip čokolade zavisi od mešavine kakaovca, metoda prženja kakao-zrna i količinskog odnosa kakao-maslaca, bezmasnog kakao-praha i šećera u gotovom proizvodu.
Po obliku čokolade mogu biti u tablama, šipkama i drugim oblicima, obično aromatizovane vanilinom, cimetom, karanfilićem, kardamomom ili bademom. Gorka crna čokolada je podesna za kuvanje tj. Spravljanje raznih poslastica.

Zdravstvene vrednosti

Čokolada i kakao proizvodi sadrže kofein, teobromin i teofilin, koji deluje stimulativno na nervni sistem, slično kafi i čaju. Teobromin, koji potiče iz zrna kakaovca slabiji je stimulant od kofeina tri puta. Inače, kofeina ima pet puta manje u napitku kakaoa, nego u kafi.
Čokolada je korisna kod stanja zamora i neraspoloženja – deluje stimulativno i popravlja raspoloženje. Čokolada sadrži materiju – feniletilamin koji deluje na krvni pritisak, ritam srca, nivo glukoze i izoštravanje čula – sve ono što organizam poziva na vođenje ljubavi, te se smatra blagim afrodizijakom.
Naučno je dokazano da se konzumiranjem slatkiša popušta napetost i čovek se oseća bodrije i veselije. To se objašnjava tako što kada se jede slatko, onda proradi hormon koji dovodi do brzog osećaja blaženstva i zadovoljstva.
Odavno se zna da tamna čokolada snižava krvni pritisak.
Nedavno je ustanovljeno da kakao i čokolada štite od čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu, jer ubijaju bakterije Helicobacter pylori koje u najvećem broju slučajeva inficiraju sluzokožu i izazivaju čir. 


Domaca cokolada

1/2kg mleka u prahu i 100 gr kakao praha izmesati na suvo. U serpu staviti 1 casu vode i 1 kg secera, pa kuvati kao za slatko i kad pocne da susti skinuti sa vatre, zatim u serpu dodati jedan puter ili margarin i polako dodavati kakao i mleko, mesati brzo da se sjedini. Vruce sipati u pleh, i staviti da se potpuno ohladi i stegne.

Cokoladu mozete spremiti i sa proprzenim i iseckanim lesnicima.