недеља, 8. јун 2014.

AKATIST PRESVETOJ TROJICI

https://facebookreporter.files.wordpress.com/2014/06/10355820_528690323903880_3855029777472345980_n.jpg   




AKATIST PRESVETOJ TROJICI

Kondak 1

Predvečni Care vekova i Gospode, Stvoritelju svekolike tvari vidljive i nevidljive, Tebi, u Svetoj Trojici slavljenome Bogu, klanja se svako koleno nebeskih, zemaljskih i preispodnjih stvorenja. Stoga i mi, kao kršteni u Trisveto Ime Tvoje, iako nedostojni, usuđujemo se podneti Tebi ovu pohvalnu pesmu; a Ti, kao Tvorac, Promislitelj i Sudija naš, počuj glas slugu Tvojih i ne ukloni milost Tvoju od nas, da bismo Ti iz dna duše uvek klicali: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja.

Ikos 1

Arhangeli i Angeli, Načala i Vlasti, Prestoli i Gospodstva, koji stoje pred samim prestolom slave Tvoje, nisu u stanju izraziti veličine savršenstava Tvojih; a mnogooki Heruvimi i šestokrili Serafimi, zaklanjajući lica svoja, samo sa trepetom i ljubavlju uzvikuju jedan ka drugome: svet, svet, svet je Gospod Savaot! Utoliko pre mi, koji smo prah i pepeo, treba da prigrlimo ćutanje. Ali, da se ne bismo pokazali zaboravni i neblagodarni prema tolikim dobrotama, izlivenim na nas pri stvaranju i iskupljenju, mi, ugledajući se na Nebeske Žitelje, kličemo sa verom i ljubavlju: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, neiskazana visino savršenstava i neistražljiva pučino tajana!
Svet si, Gospode Bože naš, Ti si svuda i sve ispunjavaš, jedan i isti juče, danas i vavek! Svet si, Gospode Bože naš, Ti sve možeš, Ti nazivaš nepostojeće kao postojeće, Ti nizvodiš čak do ada i opet izvodiš! Svet si, Gospode Bože naš Ti ispituješ srca i iznutrice ljudske, Ti izbrajaš zvezde i svima im daješ imena! Svet si, Gospode Bože naš, svi su putovi Tvoji istiniti i svi sudovi Tvoji opravdani, ujedno i mnogoželjeni! Svet si, Gospode Bože naš, Ti otpuštaš grehe otaca na deci, i miluješ i nagrađuješ iz naraštaja u naraštaj! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 2

Videvši Te na visokom i preuzvišenom prestolu, Isaija govoraše: Jaoh meni! jer sam čovek nečistih usana, i Gospoda Savaota videh svojim očima! A kada se usta njegovih dotače žar, donesen Angelom, on čisto slavljaše Tebe: Oca i Sina i Svetoga Duha, jednoga Boga. Stoga, o Presveta Trojice, ognjem Božanstva Tvog popali i trnje naših mnogobrojnih bezakonja, da bismo čistim srcem uskliknuli Tebi; Aliluja!

Ikos 2

Ištući da sazna nesaznajno znanje, veliki među prorocima Mojsije govoraše: Pokaži mi lice Svoje, da Te jasno vidim! A Ti mu reče: Videćeš leđa moja, a lice svoje neću ti pokazati, jer ne može čovek lice moje videti i živ ostati. A nama, iako nedostojnima, Ti si blagovoleo pokazati Sebe u licu jedinorodnog Sina Tvog; stoga mi blagodarno kličemo: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, plamena ljubavi Serafima, i svagda svetleća premudrosti Heruvima! Svet si, Gospode Bože naš, svevišnji Care nebeskih Prestola i sveistiniti Gospode nadsvetskih Gospodstava! Svet si, Gospode Bože naš, nepobediva kreposti Višnjih Sila i svemoćni Vladaru Nebeskih Vlasti! Svet si Gospode Bože naš, sveradosna blagovesti Arhangela i neućutna propovedi Angela! Svet si, Gospode Bože naš, vrhovno Svenačalo Razumnih Načala i moćni Zapovedniče svih ostalih Činova Nebeskih! Svet si, Gospode Bože naš, jer Ti jedini imaš besmrtnost i živiš u nepristupnoj svetlosti, a sa izbranicima Tvojim govoriš lice u lice kao sa prijateljima. Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 3

Silom Svoje neiskazane moći Ti držiš sve i sva; rečju Svoje neistražljive premudrosti Ti strojiš sve i sva, duhom usta Svojih Ti oživljuješ i raduješ sve i sva, o Trosunčani Svedelatelu! Izmerio si nebo dlanom i zemlju peđu, svu tvar nosiš i hraniš; sve i sva zoveš po imenu, i nema toga koji se može sakriti od moćne desnice i pogleda Tvog. Toga radi, padajući pred Tobom sa svima gornjim i donjim silama, mi Ti u umilenju kličemo: Aliluja!

Ikos 3

Imajući svako stvorenje poslušno zapovesti Tvojoj, Ti svuda pokazuješ tragove promisla i neizbrojnih savršenstava Tvojih. Stoga videći na stvorenjima Tvojim nevidljivosti Tvoje i večnu silu i Božanstvo, mi sa divljenjem i radošću kličemo: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, moćni Stvoritelju vidljivoga i nevidljivoga, i bogati ljubavlju Strojitelju sadašnjosti i budućnosti! Svet si, Gospode Bože naš, koji si od četiri stihije obrazovao tvar, i sa četiri doba venčao krug godine! Svet si, Gospode Bože naš, jer si naredio suncu da svetli danju, i mesecu sa zvezdama da obasjavaju noć! Svet si, Gospode Bože naš, jer izvodiš vetrove iz skrovišta, zastireš nebo oblacima, i šalješ kišu i rosu za rashlađenje! Svet si, Gospode Bože naš jer opasuješ humove radošću i doline veseljem, ukrašavaš ljiljane poljske i venčavaš polja klasjem! Svet si, Gospode Bože naš, jer šalješ hranu ptićima, napajaš sve zveri poljske, i dobrotama Svojim zalivaš sva dela Svoja! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenjem Tvoja!

Kondak 4

Imajući u sebi buru dušegubne jeresi, drugi Juda – Arije bezumni, odreče se Tebe, Sina Božijeg, jednog od nadbožanstvene Trojice. A mi, iako govorimo da je jedno Lice Očevo, drugo Sinovlje, treće Svetoga Duha, ipak ispovedamo srcem i ustima da je Božanstvo jedno, ravna sila, savečno veličanstvo Oca, Sina i Svetoga Duha; i pošto smo u kupelji krštenja ozareni Trosunčanom Svetlošću, mi se klanjamo Ocu i Sinu i Svetome Duhu, jednome Bogu, kličući: Aliluja!

Ikos 4

Pastiri i učitelji Svete Crkve, čuvši da se Arije kao ljuta zver uvukao u slovesno stado Hristovo i otima ovce od istinskog ispovedanja pravoslavne vere, sastadoše se u Nikeji na Saboru i ispovediše da je Hristos Bog a ne stvorenje, i štujući Sina i Svetoga Duha ravnima Ocu, gromoglasno uskliknuše: Svet, svet, svet si, Gospode, Bože naš, Bože Oče, Bože Sine, Bože Duše Sveti, jedan istiniti Bože a ne tri Boga! Svet si, Gospode Bože naš, nestvoreni Oče, nestvoreni Sine, nestvoreni Duše Sveti, jedan skupa nestvoreni, a ne tri ponaosob nestvoreni! Svet si, Gospode Bože naš, Otac koji prevečno rađa Sina, Sin koji se bezvremenski rađa od Oca, Duh Sveti koji od veka proishodi od Oca, ali se ne rađa! Svet si, Gospode Bože naš, Otac koji nas je dozvao iz nebića, Sin koji je krstom Svojim iskupio nas pale, Duh Sveti koji blagodaću Svojom osvećuje i oživotvorava sve! Svet si, Gospode Bože naš, koji si blagovoleo obnoviti u našem duhu, duši i telu trodelnu skiniju za Svoje obitalište, i nisi dopustio da ona u nama bude potpuno razrušena grehom! Svet si, Gospode Bože paš, koji si stavio znak Triipostasnog bića Svog pa sva dela ruku Svojih u svetu vidljivom i nevidljivom! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 5

Nadbespočetna i svestvaralačka Trojice, sazdavši nas po slici i prilici Tvojoj, Ti si nam zapovedila da činimo ono što je ugodno Tebi, a mi bednici, zavolevši svoju zlu volju, odbacismo obete krštenja, sliku Tvoju pomračismo. Sada pak opet k Tebi pribegavamo i molimo se: podaj nam blagodat Tvoju, iščupaj nas iz ruku vidljivih i nevidljivih neprijatelja, i kako god znaš spasi nas, da bismo Ti kroz sve vekove klicali: Aliluja!

Ikos 5

Videći Tvoja nadrazumna savršenstva i neizraziva dobročinstva prema bednim sinovima Adamovim (jer istinski verujući u trojednog Boga: mrtvi duhom se oživljuje, oskvrnjeni savešću se očišćuje, propali se spasava), mi preklanjamo kolena, i blagodarnim umom, blagodarnim srcem, blagodarnim ustima, koje si Ti stvorio, govorimo: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, jer si u Triipostasnom savetu Svom odlučio da stvoriš čoveka, i u telo njegovo, od prašine uzeto, udahnuo si dah života iz Tvojih usta! Svet si, Gospode Bože naš, jer si nas u licu Adama sve počastvovao Tvojim likom i prilikom, i učinio nas naslednicima raja sladosti! Svet si, Gospode Bože naš, jer si nas razumom uzdigao iznad svega vidljivoga, i svu donju tvar pokorio pod noge naše! Svet si, Gospode Bože naš, jer si nam drvo života podario za hranu i obogatio nas darom besmrća! Svet si, Gospode Bože naš, jer i po grehopadu nisi ostavio naše praroditelje koji narušiše zapovest Tvoju, nego si ih nastanio prema Edemu u nadi na spasenje! Svet si, Gospode Bože naš, jer si nas izveo iz utrobe matere naše, i po rođenju nas osvetio blagodaću Evanđelja! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj pas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 6

Propovednik pravde i revnitelj svetog imena Tvog, Ilija čudesni, pozvan od anđela, stade na gori Horivu: i bi jak vetar koji brda razvaljivaše, bi trus velik i oganj koji spaljuje, ali Te u ovima on pe vide. No iza ognja dođe glas tih i tanan, i u njemu Gospod. I zaklonivši lice svoje plaštom, Ilija s radošću i strahom klicaše: Aliluja!

Ikos 6

Triipostasni Bože i Gospode, zasijao si svetlošću Trisvetlog Božanstva Svog na prosvećenje celome svetu: odagnao si sve idolopokloničke zablude, i priveo si sav rod ljudski iz dugotrajne tame neznaboštva u čudesnu svetlost Evanđelja, kojom ozareni, mi slavimo svemoćni promisao Tvoj o nama, kličući: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, jer si potopskim vodama istrebio potpuno propalu grehom tvar, i u licu Noja obnovio sav rod ljudski! Svet si, Gospode Bože naš, jer si oca verujućih, Avraama, odvojio od mešanja s neznabošcima, i u potomstvu njegovom osnovao istinitu Crkvu! Svet si, Gospode Bože naš, jer si ljude Svoje izveo iz Egipta, prehranio ih manom u pustinji, i uveo u zemlju koja kipti medom i mlekom! Svet si, Gospode Bože naš, jer si Davida podigao, proroke Duhom Svetim ispunio, i pomoću njih sačuvao u Izrailju veru u obećanog Iskupitelja! Svet si, Gospode Bože naš, jer si sagrešivše ljude Svoje kaznio vavilonskim ropstvom, i po završetku ropstva naredio da se Jerusalim ponovo izgradi! Svet si, Gospode Bože naš, jer si Makaveje pokazao nepokolebljivima do smrti u veri i predanjima otačkim, i sačuvao čitavom Crkvu podzakonu, kao nevestu, do dolaska vozljubljenog Ženika! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 7

Želeći da pokažeš veličinu ljubavi i milosrđa Svog prema palom rodu ljudskom, Ti, kada se navrši vreme, posla jedinorodnog Sina Tvog, koji se rodi od žene i bi pod zakonom, da iskupi one što su pod zakonom. I On, poživevši na zemlji kao čovek, i iskupivši nas Krstom Svojim, uznese se na nebo, odakle nam, ispunjujući obećanje, nisposla Presvetog Duha Svog, da bismo svi klicali: Aliluja!

Ikos 7

U istini divno i novo čudo pokazao si, divni na visinama Gospode, kada si, nisposlavši na izabrane učenike i apostole Presvetoga Duha, izveo njih na propoved celome svetu, da objave veliko ime Presvete Trojice i zarobe sve narode u poslušnost veri. Stoga, diveći se sili i dejstvu bogonadahnutih reči njihovih, mi radosno kličemo: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, koji si izabrao slabe,neznatne i lude pred svetom, da posrame jake, znamenite i mudre! Svet si, Gospode Bože naš, jer si oduševio bezbrojna mnoštva Mučenika, da hiljadama i hiljadama muka i smrti zapečate istinu Evanđelja i silu blagodati Hristove! Svet si, Gospode Bože naš, jer si znamenjem Krsta priklonio srce ravpoapostolnog Konstantina, i preko njega učinio kraj ljutim gonjenjima na hrišćane! Svet si, Gospode Bože naš, jer si sa sedam Vaseljenskih Sabora bogonosnih Otaca kao sa sedam kula ogradio Crkvu, i učinio je nepristupnom za jeretičke bure! Svet si, Gospode Bože naš, jer si darovao bogomudrim učiteljima i velikim podvižnicima pobožnosti da kao presjajne zvezde zasijaju na nebu Crkve! Svet si, Gospode Bože naš, jer si i našu zemlju uputio k svetlosti istinite vere, i tako naš narod oslobodio od obmane mnogoboštva! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 8

Na neobičan i čudesan način ugledavši Te kod Mavrijskog duba u obliku tri čoveka, Avraam Ti se obraćaše kao jednome, govoreći: Gospode, ako sam našao milost pred Tobom, nemoj proći sluge Svoga! – On se dakle pokloni do zemlje trojici, koji mu se javiše u tri lica, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, a jednome po biću Bogu, kličući: Aliluja!

Ikos 8

Sav si svuda i svagda, ne samo moćju neizmerne sile Svoje, nego i bogatstvom svestvaralačkog promišljanja Svog o svakom stvorenju Tvom; a nama je, kao što reče Sin Tvoj, i kosa na glavi sva izbrojena kod Tebe, te ni jedna dlaka ne pada iz nje bez volje Tvoje. Stoga, uzdajući se u Tvoj promisao, mi sa smelošću i ljubavlju kličemo: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, jer si blagovoleo da se sav rod ljudski razdeli na plemena i narode, i svakome si od njih ukazao mesto i vreme življenja! Svet si, Gospode Bože naš, Tobom carevi caruju i silni pišu pravdu, Ti čuvaš izbrane Svoje kao zenicu oka! Svet si, Gospode Bože naš, jer od Tebe dolazi svaka premudrost i razum, svaka krepost i sila, svako zdravlje i lepota! Svet si, Gospode Bože naš, jer Ti navodiš i uklanjaš ratove, Ti venčavaš pobedom oružje pravde, a oružje nepravde, i usred samih pobeda, osuđuješ na poraz! Svet si, Gospode Bože naš, jer daješ znake na nebu i na zemlji, šalješ oganj, pomor i glad, na ljude, da ne bi potpuno odlutali sa puteva Tvojih! Svet si, Gospode Bože naš, jer podižeš smirene sa zemlje, da ih posadiš kraj vladara naroda njihovih, i obaraš gorde da im se ni mesto ne nađe. Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 9

Svaka priroda, i gore i dole, neprestano slavi Tebe, predvečnog Tvorca i Boga: na nebu, jedni i dan i noć kliču: svet, svet, svet! a drugi vence svoje kraj nogu Tvojih stavljaju; na zemlji pak: sa celokupnom tvari mi, ukrašeni likom večne slave Tvoje, molimo se Tebi i očekujemo od Tebe veliku i obilatu milost, kličući: Aliluja!

Ikos 9

Krasnorečivi govornici, iako se mnogo trude razmišljanjem u ispitivanju o tajanstvu Presvete Trojice, ipak ne mogu da shvate kako je to Bog po prirodi jedan a u tri savršena Lica.
Mi pak samo tome verujemo i ispovedamo, a kako je to, ne ispitujemo; i dobro znajući neizbrojna dobročinstva prema nama svakog od Triju Božanskih Lica, mi sa verom i blagodarnošću kličemo: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, koji si pravednim sudom Svojim odredio svima nama da se vratimo u zemlju od koje smo uzeti, i da u dan vaskrsenja opet ustanemo iz nje! Svet si, Gospode Bože naš, jer si unapred opredelio suncu, mesecu i zvezdama da u svoje vreme pomrčaju, a zemlji, i svemu što je pa njoj, da se ognjem preobrazi, i da se mesto njih javi novo nebo i nova zemlja gde pravda živi! Svet si, Gospode Bože naš, jer si ustanovio dan u koji će pretstati na sud sva plemena i narodi, da svaki primi po delima svojim! Svet si, Gospode Bože naš, jer ćeš u dan naplate reći pravednicima: Hodite bla-gosloveni Oca moga, i nasledite carstvo koje vam je pripravljeno od postanja sveta! Svet si, Gospode Bože naš, od koga će neraskajani grešnici čuti tada sa strahom: Idite od mene prokleti u oganj večni, pripravljen đavolu i anđelima njegovim! Svet si, Gospode Bože naš, jer si obećao da Crkvu Svoju očuvaš nepokolebljivom do kraja sveta, da joj ni vrata adova neće moći odoleti! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 10

Želeći da spaseš svet, Ti si se presveta i sve-božanstvena Trojice javila na reci Jordanu: Otac u glasu s neba, svedočeći o vozljubljenom Sinu; Sin u obličju čovečjem, primajući krštenje od sluge; Duh Sveti, silazeći u vidu goluba na krštavanoga. Stoga se mi naučismo da svakoga čoveka koji dolazi na svet prosvećujemo krštenjem u ime jednoga Boga, a u tri Lica: Oca, Sina i Svetoga Duha, kličući: Aliluja!

Ikos 10

Care prevečni, koji zapovedaš suncu te obasjava i dobre i zle, koji pravednike ljubiš i grešnike miluješ, – speri našu duševnu i telesnu prljavštinu; blagovoli načiniti obitelj svoju u nama, iako nedostojnim slugama Tvojim; istrebi nečiste pomisli naše; izbriši nedolična dela; uputi naš jezik da govori ono što je blagougodno pred Tobom, – da bismo čistim srcem i ustima u umilenju klicali: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, o kome apostolski lik javno govori, a ka kome proroka skup uvek gleda! Svet si, Gospode Bože naš, koga vojska Mučenika bogodolično ispoveda, a vojinstvo Prepodobnih slavoslovi presveto ime! Svet si, Gospode Bože naš, za kojim mnoštvo Pustinjaka neprestano uzdiše, i koji krunišeš podvige Postnika! Svet si, Gospode Bože naš, Tebi svetitelji i pastiri prinose blagodarno pojanje, Tobom Učitelji vaseljene bogoumuju na naše spasenje! Svet si, Gospode Bože naš, primi molbu i posredovanje svih Svetih za nas, a naročito Prečistu Djevu koja nas radi pruža ruke Svoje k Tebi! Svet si, Gospode Bože naš, ogradi nas svetim Anđelima Tvojim, i odagnaj od nas podnebesne duhove zla! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 11

Iznemogava svaka pesma koja se stara da potrebnu blagodarnost za sve i za sva prinese Tebi, u Trojici slavljenome Bogu, jer nedostaje ni razuma koji bi mogao mišlju obuhvatiti mnoštvo dobrota Tvojih prema nama, ni reči da ih dostojno iskaže. No i pored toga, za sve što vidimo i što nam se daje, neka Ti je od nas, Presveta Trojice, blagodarnost, čast i slava, kakve Ti sama smatraš da su dostojne Tvoga veličanstva i da su prijatne Tebi. A mi, klanjajući se Tebi, sa smirenošću i ljubavlju uzvikujemo: Aliluja!

Ikos 11

Sa zahvalnošću ispovedajući da si se Ti javio kao lučezarni svetionik nama koji smo u tami neznanja odnosno budućeg udela našeg, i želeći da dobijemo bar jedno od blaženstava, objavljenih Tvojim Jedinorodnim Sinom, mi sa verom sveu-milno kličemo: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, jer si izbranima Svojim ugotovio blaga, kakva oko ne vide, ni uho ne ču, ni u srce čoveku ne dođoše! Svet si, Gospode Bože naš, koga će svi čisti srcem ugledati kakav jeste, i poznati ga kao što On njih poznaje! Svet si, Gospode Bože naš, u kome će svi gladni i žedni pravde obresti savršeno nasićenje! Svet si, Gospode Bože naš, od koga će mirotvorci, kao podražavaoci Jedinorodnog Sina Tvog koji je sve umirotvorio, biti nazvani vozljubljenim sinovima! Svet si, Gospode Bože naš, kod koga će krotki naslediti zemlju, i siromašni duhom dobiti beskrajno carstvo! Svet si, Gospode Bože naš, jer si obećao milostivima večno pomilovanje, i onima koji plaču – beskonačno radovanje! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 12

Presveta Trojice, podaj nam Tvoju svemoćnu blagodat; primi ispovedanje grehova naših pred veličanstvom slave Tvoje; pogledaj na uzdahe naše; nispošlji nam Duha umilenja i samilosti, da bismo se, očišćeni dušom i srcem, udostojili neosuđeno klicati k Tebi na zemlji, kao što Anđeli kliču na nebu: Aliluja!

Ikos 12

Opevajući Tvoj svečovekoljubivi domostroj spasenja, mi Te svi slavimo, svebespočetna Trojice; verujemo u jedinoga Boga Oca, Boga Sina, i Boga Duha Svetog; drugog Gospoda osim Tebe ne znamo; pred Tobom padamo i Tebi se molimo, vapijući: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, budi nam na spasenje – da se ne uplašimo nikakvog zla, i na zaštitu života našeg – da se ne ustrašimo nikakvog vraga! Svet si, Gospode Bože naš, Ti spasavaš kajuće se grešnike, – spasi i nas mnogogrešne! Svet si, Gospode Bože naš, jer umnožavaš prema svima milost Svoju, – umnoži je i prema nama, i pomiluj nas, jer smo nemoćni! Svet si, Gospode Bože naš, produži nam vek radi pokajanja i ne osudi nas na posečenje sa nerodnom smokvom! Svet si, Gospode Bože naš, izbavi nas od iskušenja, koja nailaze na nas od sveta, tela i đavola, i ukrepi nas u veri i ljubavi prema Tebi! Svet si, Gospode Bože naš udostoji nas da Te vidimo lice u lice, i da uđemo u svetle dvore Tvoje na Jagnjetovu svadbu! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 13

O presveta, životvorna, nerazdeljiva i svestva-ralačka Trojice: Oče, Sine i Duše Sveti, jedini istiniti Bože i Tvorče naš! primivši ovo naše blagodarenje, nispošlji nam blagodat i silu s visine svetog prestola Svog, da bismo, satrvši sve telesne pohote, poživeli u svakoj pobožnosti i čistoti do kraja dana naših, neprestano slaveći presveto ime Tvoje i kličući: Aliluja! (triput)


Ikos 1

Arhangeli i Angeli, Načala i Vlasti, Prestoli i Gospodstva, koji stoje pred samim prestolom slave Tvoje, nisu u stanju izraziti veličine savršenstava Tvojih; a mnogooki Heruvimi i šestokrili Serafimi, zaklanjajući lica svoja, samo sa trepetom i ljubavlju uzvikuju jedan ka drugome: svet, svet, svet je Gospod Savaot! Utoliko pre mi, koji smo prah i pepeo, treba da prigrlimo ćutanje. Ali, da se ne bismo pokazali zaboravni i neblagodarni prema tolikim dobrotama, izlivenim na nas pri stvaranju i iskupljenju, mi, ugledajući se na Nebeske Žitelje, kličemo sa verom i ljubavlju: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, neiskazana visino savršenstava i neistražljiva pučino tajana! Svet si, Gospode Bože naš, Ti si svuda i sve ispunjavaš, jedan i isti juče, danas i vavek! Svet si, Gospode Bože naš, Ti sve možeš, Ti nazivaš nepostojeće kao postojeće, Ti nizvodiš čak do ada i opet izvodiš! Svet si, Gospode Bože naš Ti ispituješ srca i iznutrice ljudske, Ti izbrajaš zvezde i svima im daješ imena! Svet si, Gospode Bože naš, svi su putovi Tvoji istiniti i svi sudovi Tvoji opravdani, ujedno i mnogoželjeni! Svet si, Gospode Bože naš, Ti otpuštaš grehe otaca na deci, i miluješ i nagrađuješ iz naraštaja u naraštaj! Svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja!

Kondak 1

Predvečni Care vekova i Gospode, Stvoritelju svekolike tvari vidljive i nevidljive, Tebi, u Svetoj Trojici slavljenome Bogu, klanja se svako koleno nebeskih, zemaljskih i preispodnjih stvorenja. Stoga i mi, kao kršteni u Trisveto Ime Tvoje, iako nedostojni, usuđujemo se podneti Tebi ovu pohvalnu pesmu; a Ti, kao Tvorac, Promislitelj i Sudija naš, počuj glas slugu Tvojih i ne ukloni milost Tvoju od nas, da bismo Ti iz dna duše uvek klicali: svet, svet, svet si, Gospode Bože naš, radi svetog imena Svog pomiluj nas, pala stvorenja Tvoja.


MOLITVA BOGU OCU

Svemogući Vladiko, premudri i sveblagi Gospode, svebespočetni Roditelju svetlonačalnog Sina, i večni i postojani Samoizvoditelju životvornog Duha Tvog; veličina je Tvoja neizmerna, slava neiskazana, i milost bezmerna; blagodarimo Ti što si nas dozvao iz nebića i počastvovao nas dragocenim likom Svojim, što si nama nedostojnima darovao ne samo da Te poznamo i ljubimo, nego, što je najslađe, da Te i Ocem svojim nazivamo. Blagodarimo Ti, Bože milosrđa i dobrote, što nas, koji smo prestupili zapovest Tvoju, nisi ostavio usred greha i zamke smrti, nego si blagovoleo Jedinorodnog Sina Svog, kojim su i vekovi stvoreni, poslati na zemlju radi spasenja našeg, da bismo se Njegovim očovečenjem i strašnim stradanjima oslobodili nasilja đavoljeg i truležnosti smrtne. Blagodarimo Ti, Bože ljubavi i sila, što si, po vaznesenju na nebo premilog Spasitelja našeg, umoljen Krstom Njegovim, nisposlao Duha Svog na Njegove izabrane učenike i apostole, da oni, silom bogo-nadahnute propovedi svoje, obasjaju sav svet besmrtnom svetlošću Evanđelja Hristova. Stoga, čovekoljubivi Vladiko, usliši sada smirenu molitvu nedostojnih čeda Tvojih, da, kao što si nas sazdao jedino po dobroti Svojoj i iskupio nas jedino po samilosti Svojoj, tako nas i spaseš jedino po besprimernom milosrđu Svom: jer po delima našim nemamo ni trunke spasenja već čekanje pravedne odmazde i odbacivanje od presvetog lica Tvog. Jer, kada će se na dan Suda ispitivati i istraživati i svaka prazna reč, kakav ćemo onda, mi bednici, odgovor dati za bezbrojna bezakonja naša kojima sagrešismo pred Tobom? Zato, bez ikakve nade na opravdanje delima našim, mi pribegavamo jedino Tvojoj dobroti, koja prevazilazi svaki um i svaku reč; i imajući nju kao tvrdi temelj naše nade, mi Te molimo: sagrešismo, Gospode, očisti nas! bezakonovasmo, Vladiko, oprosti nam! prognevismo Te, Dugotrpeljivi, ne srdi se na nas, i sačuvaj od prljavština svetskih um naš, savest i srce! izbavi nas i spasi od opasne bure strasti i grehopada, voljnih i nevoljnih, znanih i neznanih, i uputi nas u tiho pristanište vere, ljubavi i nade pa večni život! Pomeni nas, Gospode, u milosti Svojoj, daruj nam sve što molimo za naše spasenje, naročito pak čist i bezgrešan život; udostoji nas da Te ljubimo i da Te se od sveg srca bojimo, i da u svemu tvorimo Tvoju svetu volju, molitvama Prečiste Vladičice naše Bogorodice, i svih Svetih Tvojih, jer si blag i čovekoljubiv Bog, i Tebi slavu i blagodarenje i poklonjenje uznosimo, sa Jedinorodnim Tvojim Sinom, i sa Presvetim i blagim i životvornim Tvojim Duhom, sada i uvek i kroza sve vekove, Amin.

MOLITVA BOGU SINU

Jedinorodni Sine i Reči Božja, Ti si izvoleo ovaplotiti se i smrt podneti radi spasenja našeg; a sada, kada i sa prečistim telom Svojim sediš sa Ocem na prestolu na nebesima i upravljaš celim svetom, ne zaboravi milosrđem Svojim nas dole na zemlji, iskušavane mnogim napastima i nevoljama; i mada smo potpuno nečisti i nedostojni, no mi verujemo u Tebe, Spasitelja i Gospoda našeg, i ne znamo za drugog posrednika i za drugu nadu spasenja. Podaj nam, o Iskupitelju sveblagi, da se uvek sećamo koliko si duševnih i telesnih muka podneo za naše spasenje, i kako si prečistom dušom Svojom sa krsta sišao čak do ada, da nas oslobodiš vlasti i nasilja adova; a sećajući se toga, daj nam da se čuvamo od strasti i grehova, koji su bili uzrok ljutih stradanja i smrti Tvoje, i da ljubimo pravdu i vrlinu, što je Tebi prijatnije u nama od svakoga dara. Kao iskušan u svemu, Ti sam znaš, o Sveblagi, kako je velika nemoć duha i tela našeg, a neprijatelj naš moćan i prepreden, jer kao lav ričući hodi i ište koga da proždere. Zato nam ne uskrati Svoju svemoćnu pomoć, i budi uvek s nama, čuvajući i krileći, upućujući i ukrepljujući, radujući i veseleći duh naš. Mi pak, bacajući se u naručje ljubavi i milosrđa Tvog, predajemo Tebi, Vladici našem, Iskupitelju i Gospodu, sav naš vremenski i večni život, moleći iz dna duše, da kako god znaš, učiniš da mi bezopasno pređemo mračnu dolinu ovog zemaljskog života, i dospemo do bogokrasnih dvorova Tvojih, koje si obećao pripremiti svima koji veruju u ime Tvoje i sleduju božanstvenim stopama Tvojim. Amin.

MOLITVA BOGU DUHU SVETOM

Care nebesni, Utešitelju sveblagi, Duše istine, koji od Oca večito ishodiš i u Sinu uvek počivaš. Nezavisni Izvore božanstvenih darova, koje razdeljuješ svakome kako hoćeš, kojima se i mi nedostojni osvetismo i zapečatismo u dan krštenja našeg, – pogledaj na molitvu slugu Tvojih; dođi k nama, useli se u nas, i očisti duše naše, da budemo spremljeni za obitalište Presvete Trojice. O Sveblagi, nemoj se zgaditi na našu nečistotu i rane grehovne, nego ih isceli svelečećim pomazanjem Tvojim: prosveti um naš, da bismo poznali taštinu sveta i ono što je u svetu; oživi savest našu, da bi nam neućutno kazivala šta treba činiti i šta odbacivati; ispravi i obnovi srce naše, da ne toči iz sebe dan i noć zle misli i neprilične želje; ukroti telo naše i rosonosnim dahom Svojim ugasi plamen strasti, kojim se pomračuje u nama dragoceni lik Božji; odagnaj iz nas duh lenosti, mrzovolje, vlastoljublja i praznoslovlja, a podaj nam duh ljubavi i trpljenja, duh krotosti i smirenja, duh čistote i pravde, da bismo, ispravivši raslabljena srca i kolena, vredno hitali putem svetih zapovesti, i tako izbegavajući svaki greh i ispunjujući svaku pravdu, udostojili se dobiti kraj miran i nepostiđen, ući u Nebesni Jerusalim, i tamo se pokloniti Tebi, ujedno sa Ocem i Sinom, pojući kroza sve vekove: Trojice Sveta, slava Tebi!

MOLITVA PRESVETOJ TROJICI

Presveta Trojice, jednosušna moći, uzroče svih dobara, čime ćemo Ti uzvratiti za sve što si dala nama grešnima i nedostojnima pre no što dođosmo na svet; za sve što svakome od nas daješ svaki dan, i za ono što si svima nama pripremila u budućem životu! Trebalo je stoga da ti za tolika dobročinstva i dobrote, blagodarimo ne samo rečima nego pogotovu delima, držeći i ispunjujući zapovesti Tvoje; ali mi, zaneti svojim strastima i rđavim navikama, strmoglavismo se od mladosti u bezbrojne grehe i bezakonja. Zato mi nečisti i oskvrnavljeni, ne samo nismo bili dostojni javiti se pred trisvetlo lice Tvoje, nego ni ime Tvoje presveto izgovoriti, da Ti sama nisi blagoizvolela, na ohrabrenje naše, objaviti da, ljubeći čiste i pravedne, Ti i grešnike koji se kaju miluješ i milosrdno primaš. O svebožanstvena Trojice, sa visine svete slave Svoje pogledaj na nas mnogogrešne, i našu dobru volju primi umesto dobrih dela, i podaj nam duh istinskog pokajanja, da bismo, omrznuvši svaki greh, poživeli u čistoti i pravdi do kraja dana naših, tvoreći presvetu volju Tvoju, i slaveći čistim mislima i dobrim delima preslatko i veličanstveno Ime Tvoje.
Amin.


Presveta Trojice, jednosušna moći, uzroče svih dobara, čime ćemo Ti uzvratiti za sve što si dala nama grešnima i nedostojnima pre no što dođosmo na svet; za sve što svakome od nas daješ svaki dan, i za ono što si svima nama pripremila u budućem životu! Trebalo je stoga da ti za tolika dobročinstva i dobrote, blagodarimo ne samo rečima nego pogotovu delima, držeći i ispunjujući zapovesti Tvoje; ali mi, zaneti svojim strastima i rđavim navikama, strmoglavismo se od mladosti u bezbrojne grehe i bezakonja. Zato mi nečisti i oskvrnavljeni, ne samo nismo bili dostojni javiti se pred trisvetlo lice Tvoje, nego ni ime Tvoje presveto izgovoriti, da Ti sama nisi blagoizvolela, na ohrabrenje naše, objaviti da, ljubeći čiste i pravedne, Ti i grešnike koji se kaju miluješ i milosrdno primaš. O svebožanstvena Trojice, sa visine svete slave Svoje pogledaj na nas mnogogrešne, i našu dobru volju primi umesto dobrih dela, i podaj nam duh istinskog pokajanja, da bismo, omrznuvši svaki greh, poživeli u čistoti i pravdi do kraja dana naših, tvoreći presvetu volju Tvoju, i slaveći čistim mislima i dobrim delima preslatko i veličanstveno Ime Tvoje. Amin.  

Izvor http://www.svetosavlje.org/




 

Psaltir i Psalm za svaku priliku

Psaltir i kada se koji Psalm čita i za koje prilike, probleme i neprilike

Psalam 111.




 1. Hvalim te, Gospode, od svega srca na vijeću pravedničkom i na saboru.
2. Velika su djela Gospodnja, draga svima koji ih ljube.
3. Djelo je njegovo slava i krasota, i pravda njegova traje dovijeka.
4. Čudesa je svoja učinio da se ne zaborave; dobar je i milostiv Gospod.
5. Hranu daje onima koji ga se boje, pamti uvijek zavjet svoj.
6. Silu djela svojih javio je narodu svojemu davši im našljedstvo naroda.
7. Djela su ruku njegovijeh istina i pravda; vjerne su sve zapovijesti njegove;
8. Tvrde su za vavijek vijeka, osnovane na istini i pravdi.
9. Izbavljenje posla narodu svojemu; postavi zavavijek zavjet svoj. Ime je njegovo sveto, i valja mu se klanjati.
10. Početak je mudrosti strah Gospodnji; dobra su razuma svi koji ih tvore. Hvala njegova traje dovijeka.
.

Sveti Vasilije Veliki: Beseda o Psalmima

.
Svako je pismo Bogonadahnuto i korisno (2. Tim. 3, 16), i Duh Sveti ga je napisao zbog toga da bismo mi ljudi odabrali isceljenje za svoju sopstvenu strast. Knjiga psalama obuhvata ono što je najkorisnije u svim ostalim knjigama. Ona je zajednička riznica dobrih učenja, ona zaceljuje zastarele duševne rane, nedavno ranjenom daje isceljenje, vaspostavlja bolesno a nepovređeno podržava. Iskorenjuje strasti, koje u čovekovom životu na razne načine gospodare njegovom dušom. Duh Sveti je znao da je teško rukovoditi ljude ka vrlini, jer smo zbog naše sklonosti ka nasladi, nemarni u pogledu pravog puta.
Psalam je tišina duše i razdavanje mira. On umiruje pometenost pomisli, umekšava razdražljivost duše i ucelomudruje neuzdržanje. Psalam je posrednik prijateljstva, sjedinjenje među dalekim, pomirenje neprijatelja. Psalmopojanje nam daje jedno od najvećih dobara, ljubav, sjedinjujući ljude u jedan zajednički hor. Psalam je utočište od demona, stupanje pod zaštitu angela.
Psalmopojanje praznik čini svetlim, psalam i kameno srce primorava na suze. Psalam je delo angela, nebesko življenje, duhovni tamjan. Njime se pouke dublje utiskuju u dušu. Iz psalama se učimo veličini odvažnosti, dostojanstvu celomudrenosti, savršenstvu razboritosti, načinu pokajanja, meri trpljenja i svakom drugom dobru.
Budući da smo grešili telom kada smo davali udove svoje da robuju grehu da bismo činili bezakonje, telom treba da ispovedamo, koristeći za oproštaj grehova ono isto oruđe, kojim smo grešili. Da li si zloslovio? Blagosiljaj! Bio si koristoljubiv? Podaj! Da li si se opijao? Posti! Bio si gord? Unizi se! Da li si ubio? Pretrpi mučeništvo! Potrebno je najpre da ispraviš telesna dela, da bi se ona izvršavala saglasno sa rečju Božijom, a zatim da se uzneseš u duhovna sozercanja.
Kad u sebi umrtvljujemo starog čoveka i kad se iz dana u dan obnavljamo, pojemo novu i obnavljujuću pesmu učenja Gospodnjeg. Onaj pak koji stremi onome što je pred njim, svagda biva nov samome sebi. Tako nov i obnovljen čovek poje Bogu novu pesmu.
.
.

Pouke sv. Arsenija Kapadokijskog vezane za prilike u kojima se čita pojedini Psalm, a koje je starac Pajsije čuvao u svom Psaltiru

Ova podela i preporuke se odnose na Psaltir koji koriste noviju numeraciju psalama a ne stari sled. Na primer, takav stari sled je Psaltir u prevodu Djure Daničića. Noviji Psaltiri su drugačije numerisani i negde su psalmi spajani a negde razdvajani, pa i pomereni za po jedan broj. Na primer, Psalam 90 po ovoj klasifikaciji je …
90. Da đavo bude isteran kada se projavi u čoveku i kada ga zastrašuje
u Psaltiru koji je preveo Djura Daničić se pojavljuje kao Psalam 91. O tome treba voditi računa i treba prosto znati.
1. Prilikom sađenja stabla i loze da bi doneli plodove.
2. Da bi Gospod prosvetlio one koji idu na sabor.
3. Da se zlo odagna od ljudi kako ne bi nepravedno mučili svoje bližnje.
4. Da Gospod isceli osećajne ljude koji pate od teskobe izazvane ponašanjem kamenosrdnih ljudi.
5. Da Gospod isceli oči koje su ranili i udarali (ozledili) zli ljudi.
6. Da oslobodi omađijanog čoveka.
7. Za one koji postradaše od strepnje izazvane zastrašivanjem i pretnjama zlih ljudi.
8. Za one koji su pretrpeli zlo od demona ili loših ljudi.
9. Da demoni prestanu da zastrašuju u snu ili kroz dnevna maštanja.
10. Za kamenosrdne supružnike koji se svađaju i razvode (kada surov muškarac ili surova žena nepravedno muči trpeljivog supružnika).
11. Za obuzete mahnitošću i zlobom i one koji čine zlo ljudima.
12. Za one koji stradaju od (obolele) jetre.
13. U slučaju straha demonskog tri puta u toku tri dana uzastopno.
14. Da razbojnici promenu mišljenje i da se vrate mirnom životu i pokajanju.
15. Da se pronađu izgubljeni ključevi.
16. U slučaju velike klevete tri puta tokom tri dana uzastopno.
17. U slučaju zemljotresa, (gneva Božijeg) poplave ili grmnjavine.
18. Da se majke prilikom porođaja što lakše razreše od ploda.
19. Za (bezdetne) supružnike nesposobne da rađaju da ih Gospod isceli i da se ne razvode.
20. Da umekša srca bogatih i da čine milosrdna dela siromašnima.
21. Da Bog spreči požar kako ne bi izazvao zlo.
22. Da umiri Gospod nedisciplinovanu i neposlušnu decu koja žaloste svoje roditelje.
23. Da se otvore vrata kada su ključevi izgubljeni.
24. Za ljude kojima kušač mnogo zavidi neprestano uzrokujući njihove neuspehe, kako bi ovi jadikovali.
25. Kad čovek traži neko dobro od Boga, da mu ga Gospod i podari i da mu ono ne bude na (duhovnu) štetu.
26. Da Gospod zaštiti narod od neprijateljske vojske kako ne bi učinila zlo ljudima i opljačkala seljake.
27. Da isceli Gospod neurastenične i nervno obolele.
28. Za one kojima škodi more i strahuju od velike bure.
29. Za one koji su u tuđini izloženi opasnosti, među varvarskim i neverničkim narodima, da ih Gospod sačuva te da i one narode prosvetli i primiri, da i oni dođu do bogopoznanja.
30. Da Gospod podari obilnu žetvu i plodna stabla onda kad vremenske prilike nisu povoljne.
31. Da izgubljeni i iznureni putnici pronađu put.
32. Da Gospod pokaže istinu nepravedno zatočenima i da budu oslobođeni.
33. Za one koji se razlučuju sa dušom, kada ih u samrtnom času muče demoni, ili u slučaju kada preti neprijateljska vojska, kada prelazi granicu (zemlje) i čini zlo.
34. Da Gospod oslobodi dobronamerne i dobrodušne ljude od zamki lukavih koji ugnjetavaju ljude Božije.
35. Da se u potpunosti iskoreni neprijateljstvo, izazvano prekorevanjem ili nesporazumom.
36. Za ljude teško ranjene nasiljem bezakonja.
37. Za one što stradaju od zubobolje.
38. Da unesrećeni i odbačeni ljudi pronađu zaposlenje i da prestanu da tuguju.
39. Da se nakon što dođe do sukoba, vrati ljubav među gospodare i potčinjene.
40. Da se majke spasu prevremenog rađanja.
41. Za mlade koji pate zbog ljubavi, kada ih nečiji lik rani i ražalosti.
42. Da se zarobljenici oslobode stražara u neprijateljskom narodu.
43. Da Gospod pokaže istinu posvađanim supružnicima i da se izmire.
44. Za ljude koji pate zbog bolesti srca ili bubrega.
45. Za mladiće kojima neprijatelj iz zavisti postavlja prepreke za ostvarenje porodice (ženidbu).
46. Da se uspokoji radnik ili sluga kada utekne jer ga je gazda povredio i da nađe službu.
47. Kada se dogode velike katastrofe i razbojištva varvarskih bandi -gusara – čitati 40 dana uzastopno.
48. za sve one koji se bave opasnim poslom.
49. Da se zabludeli ljudi pokaju i vrate Bogu, te da se tako spasu.
50. Kada naši grehovi izazovu gnev Božiji, koji nas uči pokajanju (tj. u slučaju epidemije bolesti, umiranja ljudi i uginuća stoke).
51. Da se pokaju kamenosrdni gospodari, da postanu saosećajni i prestanu da muče narod.
52. Da Bog blagoslovi mreže i da se ove ispune ribama.
53. Da Gospod prosvetli bogate koji imaju mnogo kupljenih slugu i da ih oslobode.
54. Da se obnovi poštovanje prema prezrenoj porodici koja je bila oklevetana.
55. Za osećajne ljude koje su duhovno povredili njihovi bližnji.
56. Za ljude koji pate od glavobolje i velike čamotinje (uninija).
57. Da se svako dobro dogodi onima koji tvore dobra dela, i da Gospod spreči svako zlodejstvo demona ili neprijatelja.
58. Za neme, da im Bog podari govor.
59. Da Gospod pokaže istinu kada se (svi) ljudi uzajamno klevetaju.
60. Za one koji imaju teškoće na poslu, bilo usled lenjosti bilo usled bojažljivosti.
61. Da Gospod izbavi od iskušenja malodušne ljude koji nisu trpeljivi i zbog toga jadikuju.
62. Da njive i stabla budu plodonosna kada nema dovoljno vode.
63. U slučaju da čoveka ujede besan vuk ili pas (i kada mu daju da pije osvećenu vodicu).
64. Da trgovci budu blagosloveni kako ne bi obmanjivali i optuživali proste ljude.
65. Da lukavi ne unese pometnju u dom i tako unesreći porodicu.
66. Da se blagoslove ptice (živinarstvo).
67. Da se izbave majke koje uz velike teškoće održavaju bremenitost.
68. U slučaju elementarnih nepogoda kada se reke izlivaju i odnose kuće i ljude.
69. Za dobroćudne ljude koji i zbog najmanjeg povoda tuguju i padaju u očajanje, da bi ih ukrepio Bog.
70. Za odbačene ljude koji su postali mrzovoljni zbog zavisti đavolske, i pali u očajanje, da bi pronašli milost Božiju i Njegovu pomoć.
71. Da bude Bogom blagoslovena nova letina koju je zemljoradnik uneo u svoj dom.
72. Da se pokaju ljudi koji čine zlo.
73. Da zaštiti zemljoradnike koji rade na svojim njivama, kada neprijatelji opkole selo.
74. Da se primiri surovi gospodar, kako ne bi mučio bližnje, svoje potčinjene.
75. Za majku koja strahuje zbog svog porođaja, da je Bog obodri i zaštiti.
76. Kada ne postoji razumevanje između roditelja i dece, da ih prosvetli Gospod, da deca slušaju roditelje i da roditelji pokažu svoju ljubav.
77. Da Bog prosvetli zajmodavce kako svoje bližnje ne bi ugnjetavali zbog duga i da im podari sažaljenje.
78. Da Bog sačuva selo od razbojništva i razaranja neprijateljske vojske.
79. Da isceli Bog čoveka kada mu nateknu obrazi i kada ga boli čitava glava.
80. Da se Bog pobrine za siromahe koji su u oskudici, koji pate i tuguju zbog nemaštine.
81. Da ljudi kupuju plodove zemljoradnika kako seljaci nebi očajavali i tugovali.
82. Da Gospod spreči rđave ljude koji hoće da počine ubistvo.
83. Da Gospod podrži svako dobro koje postoji u kući, stoku i plodove truda (ukućana).
84. Da Bog isceli ljude koje su ozledili razbojnici i koji stradaju od straha.
85. Da Bog spase svet kada kolera počne da obara i ubija ljude.
86. Da Bog održi u životu očeve porodica sve dok imaju porodičnih obaveza.
87. Da Bog zaštiti sve nezaštićene, koji stradaju zbog surovosti svojih bližnjih.
88. Da Bog osnaži bolešljive i slabe ljude, kako bi mogli da rade a da se ne osećaju iznureno i da ne jadikuju.
89. Da Bog pošalje kišu u vreme suše, ili kada presuše bunari da bi ovi dali vodu.
90. Da đavo bude isteran kada se projavi u čoveku i kada ga zastrašuje.
91. Da Bog ljudima podari razboritost kako bi duhovno uznapredovali.
92. Da Bog sačuva lađu kada joj zapreti snažna bura na moru (četiri mesta na lađi treba pokropiti osvećenom vodicom).
93. Da Bog prosvetli nespokojne ljude koji izazivaju nevolje u narodu, stvaraju pometnju među ljudima i muče ih neredima i svađama.
94. Da se supružnicima ne približe čini (vraxbine) koje će stvoriti nedaće i trvenja.
95. Da Bog podari sluh gluvima.
96. Da se čini odagnaju od ljudi.
97. Da Bog očajnicima podari utehu i da prestanu da tuguju.
98. Da Bog blagoslovi i oblagodati mlade koji žele da se posvete Gospodu.
99. Da Bog ljudima podari i ispuni pobožne želje.
100. Da Bog oblagodati blagočestive ljude.
101. Da Bog blagoslovi ljude koji nose visoka zvanja kako bi svetu pomogli dobrotom i razumevanjem.
102. Za normalizovanje ženskog ciklusa.
103. Da Bog blagoslovi čovekov imetak, da ne bi oskudevao i jadikovao nego da proslavlja Boga.
104. Da se ljudi pokaju i ispovede svoje grehe.
105. Da Bog prosvetli ljude kako ne bi otstupili od puta spasenja.
106. Da Bog razreši žensku neplodnost.
107. Da Bog pomiri neprijatelje, i da promenu svoje rđavo raspoloženje (jedni prema drugim).
108. Da Bog isceli mesečare (lunatike, somnabule) ili da pomiluje lažne svedoke kako bi se pokajali.
109. Da mlađi pokažu poštovanje prema starijima.
110. Da se pokaju nepravedne sudije i da pravedno sude narodu Božijem.
111. Da Bog zaštiti vojnike kada pođu u bitku.
112. Da Bog blagoslovi siromašnu udovicu, isplati njene dugove i izbavi je iz tamnice.
113. Da Bog isceli zaostale u razvoju i mongoloidnu decu.
114. Da Bog podari blagoslov i utehu nesrećnoj, siromašnoj deci, da ih nebi prezirala i žalostila deca bogatih.
115. Da Bog isceli strašnu strast lažljivaca.
116. Da porodica sačuva ljubav i jednodušije, kako bi proslavljala Boga.
117. Da Bog umiri surove neprijatelje kada okruže zemlju i počnu da prete i da ih odvrati od njihovih rđavih namera.
118. Da Gospod zaustavi okrutne neprijatelje i da obuzda njihova dejstva kada počnu da ubijaju nedužne žene i decu.
119. Da Gospod podari trpeljivost i smirenje onima koji su prinuđeni da budu uz verolomne i nepravedne ljude.
120. Da Bog sačuva zarobljenike od neprijateljskih ruku, i da im ne bude učinjeno nikakvo zlo dok ne budu oslobođeni (tj. tokom ropstva).
121. Da Bog isceli ljude koji stradaju od uroka.
122. Da Bog podari svetlost slepima i da isceli obolele oči.
123. Da Bog sačuva čoveka od zmijskog ujeda.
124. Da Bog sačuva imovinu dobrih ljudi od onih zlonamernih.
125. Da Bog isceli ljude koji pate od neprestane glavobolje.
126. Da se izmiri posvađana porodica.
127. Da se zloba neprijateljska nikada ne približi kući i da u porodici zavlada mir i blagoslov Božiji.
128. Da Bog isceli ljude koji stradaju od migrene i glavobolje i da pomiluje kamenosrdne i nepravedne ljude koji muče one dobroćudne.
129. Da Bog podari početnicima hrabrost i nadu kako nebi imali teškoća u svojoj službi.
130. Da Bog podari ljudima pokajanje, utehu i nadu kako bi se spasli.
131. Da se Bog smiluje svetu kada usred naših grehova dođe do ratova.
132. Da Bog prosvetli narod kako bi se ljudi primirili i uspokojili.
133. Da Bog sačuva ljude od svake opasnosti.
134. Da se ljudi saberu u času molitve i da se njihovi umovi sjedine sa Bogom.
135. Da Bog zaštiti izbeglice kada napuste svoje kuće i pobegnu, i da ih izbavi od surovih neprijatelja.
136. Da Bog primiri čoveka plahovitog karaktera.
137. Da Bog prosvetli lokalne (gradske) starešine i da ljudi koji im upućuju molbe naiđu na razumevanje.
138. Da đavo prestane da uznemiruje dobronamerne ljude bogohulnim pomislima.
139. Da Bog ublaži svojeglavost očeva porodica koji muče svoje ukućane.
140. Da Bog smekša surovog starešinu koji zlostavlja svoje bližnje.
141. Da Bog umiri pobunu koja izaziva zlo.
142. Da Bog sačuva majku u vreme njene bremenitosti da ne bi pobacila.
143. Da Bog umiri pobunjeni narod da ne bi došlo do građanskog rata.
144. Da Gospod blagoslovi bogougodna dela ljudska.
145. Da Bog zaustavi krvarenja u ljudskom telu.
146. Da Bog isceli pretučene ljude i onima kojima su zlobnici povredili vilicu.
147. Da Bog primiri divlje zveri u planini, kako ne bi učinili zlo ljudima i naneli štetu usevima.
148. Da Gospod podari povoljno vreme kako bi ljudi imali izobilnu žetvu i proslavili Boga. (Svršetak preporuka blaženog Arsenija)
149. U znak zahvalnosti, blagodarnosti Bogu zbog svih velikih dobara, zbog preobilja ljubavi koja nema granica, i zbog njegove dugotrpeljivosti. (Starčeva preporuka)
150. Da Gospod podari radost i utehu našoj ucveljenoj braći koja su u tuđini, kao i našoj uspavanoj braći, koja se nalaze u još većoj tuđini. Amin. (Starčeva preporuka)

. . .
Tekst preuzet sa  http://www.bastabalkana.com/

Zaštitni Psalam 90 – Psalm Žive pomoći

Nekoliko reči o psalmima i kako se upotrebljava Psaltir. Psalam 90 ili 91 je zaštitni psalm od negativnih sila

Ne, Ljoša, nisu demoni jaki, nego su ljudi bez Boga slabi. Apostol Pavle u Poslanici Filipljanima piše: „Sve mogu u Isusu Hristu koji mi snagu daje“.

Tako i svaki hrišćanin koji živi u Hristu, ima od Njega blagodatnu zaštitu i snagu da se suprostavi zamkama i napadima demona. Takvom rabu Božijem demon ne može da pridje – sila Božija svojim plamenom prlja nečistoga. A do bezbožnika – put je širok, navali, iskušavaj! Taj neće ni primetiti da je već pao u ropstvo nekoj demonskoj strasti …
Roman „Flavijan“ – protojerej Aleksandar Torin, strana 71.

Psaltir, psalmi i psalam 91 Žive pomoći


  

Sveta knjiga Psaltir i stihovi Cara Davida se svakodnevno čitaju u Crkvi, a trebalo bi da se svakodnevno pročita makar i po jedan Psalm iz Psaltira u domu svake hrišćanske porodice. Dali smo ranije već uputstvo za koju životnu situaciju se koji Psalam čita, pogledajte preporuke u jednom prethodnom tekstu.

„Niko u drugim knjigama ne slavi Boga tako kao Psaltir, knjiga korisna za dušu, koji slavi Boga zajedno sa anđelima, uznosi i peva visokim glasom podražavajući anđele. Ovde se đavoli kunu i progone, nagone na plač i ranjavaju, za careve i knezove i za ceo svet moli Boga. Psaltiri sami od sebe mole Boga više od svih drugih knjiga. …

Psaltir je smelo i hrabro obraćanje Bogu za spasenje duše, velika je korist u postu, klanjanju i čitanju Psaltira. …

Zato nemoj ni jedan dan ostati da ne čitaš Psaltir. …

Kada su braća upitala velikog Jovana Zlatousta. Da li je dobro ostaviti Psaltir, on reče: bolje je da sunce ostavi put svoj, nego ostaviti Psaltir, jer više je koristi učiti se u psalmima i pažljivo čitati Psaltir. Sve su, veli, knjige na korist čoveku i na tugu djavolu, ali ni jedna nije kao Psaltir.“

Sveti Vasilije Veliki

Postoje dve numeracije Psaltira i brojeva Psalama u njima – Septuaginti ili Mazoretski tekst (MT), tako da se nemojte zbuniti jer zavisno od izdanja Psaltira, broj Psalama se razlikuje za jedan. Na primer, Psalm 90 koji vam danas predstavljamov je Psalam 91 po MT numeraciji u nekim izdanjima Psaltira i naćićete na primer, da je tako obeležen kada se čita Psaltir u prevodu Djure Daničića.

Psalm 90 se u ruskoj tradiciji zove Psalam Žive pomoći i vrlo je poštovan u ruskom narodu. Ruske seljanke i ruski vojnici su ispisan Psalam 90 (ili psalam 91 po MT numeraciji) nosili na pojasu ili ušivali u šinjele kao zaštitu od vradžbina, uroka, činodjestva, loših snova, negativnih pomisli. Ista tradicija je postojala i kod Srba. Smatra se da je Psalm 90 zaštitni psalam „Da đavo bude isteran kada se projavi u čoveku i kada ga zastrašuje“ … i čita se kada se oseti negativno dejstvo od ljudi ili pojava, jer se u njemu poziva Svemogući Bog da nam bude zaštita u svim opasnostima.

Na primer, kada imate neobjašnjive noćne more, strahove ili nemire, kada osećate da vam neko nije naklonjen, kada na vas i vaš dom napadaju sektaši i jeretici, kada vas izazivaju bogoborci, kada se prema vama ustremljuju sinovi tame, kada vam se javljaju utvare, duhovi i onostrane pojave. Tada treba svakodnevno čitati Psalam 90 (MT: Psalam 91).

.

Psalam 90 (MT: Psalam 91) – Svemogući Bog je zaštita u svim opasnostima


Psalam 90.
Pohvalna pesma Davidova.(MT: Psalam 91)

  1. KOJI živi u pomoći Višnjega,
    pod krovom Boga Nebeskoga nastaniće se.
  2. Reći će Gospodu: Zastupnik moj jesi Ti, i utočište moje,
    Bog moj, i uzdaću se u Njega.
  3. Jer će te On izbaviti od zamke lovačke,
    i od reči metežne.
  4. Plećima Svojim zakloniće te,
    i pod krilima Njegovim nadaćeš se;
    kao oružjem okružiće te istina Njegova.
  5. Nećeš se bojati straha noćnoga,
    od strele koja leti po danu,
  6. od stvari koja prohodi u tami,
    od susreta i demona podnevnoga.
  7. Pašće pored tebe hiljada,
    i deset hiljada s desne strane tebi,
    a tebe se neće dotaći;
  8. ipak ćeš očima svojim sagledati,
    i rasplatu grešnika videćeš.
  9. Jer si Ti, Gospode, nadanje moje;
    Višnjega si postavio za utočište svoje.
  10. Neće te zlo dotaći,
    i udarac se neće približiti stanu tvome.
  11. Jer će Anđelima Svojim zapovediti za tebe,[1]
    da te sačuvaju na svim putevima tvojim.
  12. Na ruke će te uzeti,
    da se ne spotakne noga tvoja o kamen.
  13. Na aspidu i zmiju otrovnu nastupaćeš,
    i zgazićeš lava i zmaja.
  14. Jer se na Mene pouzdao, i izbaviću ga;
    pokriću ga, jer je poznao Ime Moje.
  15. Prizvaće Me, i uslišaću ga;
    sa njime ću biti u nevolji,
    izbaviću ga, i proslaviću ga.
  16. Dugim danima (života) ispuniću ga,
    i pokazaću mu spasenje Moje.
.

„Izuzetno po Karejskom Tipiku (pravilo monaškog života) Svetog Save u njegovoj Isposnici (u Kareji, Sveta Gora, Grčka), Psaltir se pročitava celinom svaki Božiji dan, evo već 700 godina (svih 150 psalama se procita svaki dan).

Tako je zapovedio sveti otac Sava da se čini za spasenje naroda, i tako se drži. Sve do u drugu polovinu 19. veka učila su deca u posebnim školama ruskim i srpskim čitanje Psaltira i časoslova. I bilo je manje zala u svetu.“

Episkop Nikolaj Velimirović, Njujork 1955. godine

    

Izvor  http://www.bastabalkana.com/ i Psaltir

.

петак, 6. јун 2014.

SUTRA DUHOVSKE ZADUŠNICE


Pravoslavni hrišćani obeležiće sutra Duhovske ili letnje zadušnice, koje su uvek u subotu pred Duhove /Silazak Svetog Duha/.

Taj dan pravoslavni hrišćani posvećuju svojim preminulim precima i prema tradiciji obilaze grobove, prislužuju sveće i služe pomene.

Vernici na taj dan upućuju molitve Bogu za milost prema upokojenima i oprost grehova koje su počinili za života.

Zadušnice uvek padaju u subotu kada se tim povodom organizuju i bogosluženja posvećena upokojenima, jer je Isus Hristos, dan uoči Vaskrsenja, koje se uvek slavi u nedjelju, proveo u grobu.

U Crkvi se na zadušnice pominju i reči Svetog Jovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova iz Četvrtog veka: “Pomozite pokojnima i pominjite ih. Ne oklijevajte, dakle, da pomognete onima koji su otišli i prinesite vaše molitve za njih”.

Osim Duhovskih, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje još zimske ili Mitrovske, zatim proljećne, koje padaju sedmicu prije početka Velikog ili Časnog posta, i Miholjske ili jesenje zadušnice. 

Izvor: Srna

Zašto je Smilje (Helichrysum Italicum) tako posebno?

 
 
Postoji mnogo vrsta smilja, a najpoznatija je Helichrysum italicum. Pripada velikoj porodici Asteraceae, kojoj pripadaju mnoge aromatične ljekovite vrste, poput rimske i njemačke kamilice. Još u Homerovo vreme Grci su cijenili smilje kao odličan lijek za rane, a u narodnim pjesmama se smilje pominje kao lijeep i mirisan cvijeet za kićenje djevojaka i momaka ('' ...nit je smilje niti bosilje, već miriše duša djevojačka...''). Zbog ljepote i mirisa cvijeta i djeci su davana imena: Smilja, Smiljana ili Smiljka.
Smilje je posebna biljka, jer tretira kako kozmetičke tako i medicinske probleme. Može ublažiti tragove starenja, zbog čega su je Francuzi nazvali immortelle, što znači besmrtnost.
Može da umnoži prirodni kolagen koji se nalazi u ćelijama kože i da umanji bore sa visokim procentom uspjeha. Zbog svog regenerativnog i protivupalnog dejstva, izuzetno se cjeni za njegu dehidrirane i umorne kože, za uklanjanje ožiljaka, strija i modrica. U ljeto je korisno za ublažavanje crvenila i opekotina kože oštećene sunčevim zracima.
U narodnoj medicini smilje se koristi za zaustavljanje krvarenja iz nosa i usta, kao i za zarastanje rana. Odličan je lijek protiv bronhitisa i kašlja, djeluje kao sedativ, snižava krvni pritisak, nivo holesterola u krvi, sprečava nastanak ugrušaka, ublažava bolove i jača cijeoli organizam.
U proizvodnji eteričnog ulja koriste se cvjetovi, dok se u fitoterapijske svrhe koristi cijela biljka. Eterično ulje smilja između ostalog, sadrži i itlidione, kojih nema u drugim vrstama biljaka
Smilje raste u kamenu i kršu sredozemnih zemalja, od Hercegovine i Korčule preko Sicilije i Korzike, pa sve do Španije, u kasno proljeće.
Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja (manje od 0,05 posto), pa je potrebno više od tone biljke da bi se dobio kilogram eteričnog ulja. Mora se destilovati svježa, a ne sušena biljka. Stoga je njegova cjena uglavnom visoka, baš kao što i priliči jednoj biljci besmrtnosti. Prednost kompanije "Ljbilje" je u tome što je pokrenula veće sopstvene plantaže smilja na području opštine Ljubinje, Hercegovina.
Tokom istraživačkog rada na realizaciji projekta uvođenja u organsku proizvodnju sadnica smilja za koji je Ljekobilje osvojilo prvu nagradu na takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju pokazalo se da Ljubinje, Hercegovina ima bolje klimatske i pedološke uslove za uzgoj smilja od Evropski poznate Provanse ili Korzike u Francuskoj. Ovom inovacijom osvojena je nova tehnologija sa ciljem zasnivanja što većeg broja plantažnih zasada, čime bi se obezbjedila veća količina sirovine i nadoknadio prirodni deficit, što predstavlja formulu uspjeha i kontinuitet svake proizvodnje.


Indikacije:
Tretiranje hematoma, proširenih i upaljenih vena, tromboze, popucalih kapilara, sportskih povreda, ožiljaka, keloida, strija, kožnih alergija, atopijskog dermatitisa, psorijaze, reumatoidnog artritisa. stimulacija funkcije jetre.
Smilje podstiče izlučivanje želučanog soka i žuči, djeluje protivupalno. Pomaže kod nadutosti, bolesti jetre i žučnog mehura. Smilje pojačava apsorpciju hematoma i deluje antikoagulantno pa se primjenjuje kod hematoma, proširenih vena i flebitisa, za njegu kože i kod ožiljaka i reumatoidnog artritisa kao oblog i za inhaliranje kod tegoba u disajnim putevima.



RECEPTI- Smilje
Za bolje varenje
Dve kašičice suvih cvjetića smilja prelijte sa dva decilitra vrele vode, pustite da odstoji 15 minuta, pa procjedite. Ovaj čaj, osim što reguliše varenje, snižava krvni pritisak, holesterol i jača cijeli organizam.

Za lakše mokrenje

Pomješajte 120 g smilja, 120 g kantariona, 90 g troskota, 30 g cvjetova kamilice, 60 g drena. Izvadite četiri kašike mješavine, sipajte ih u vodu i ostavite da prenoći. Ujutro smjesu prokuvajte na tihoj vatri, pa procijedite kad se ohladi. Prvu čašu popijte ujutro na prazan stomak, a ostatak razdijelite na tri dela i popijte u toku dana, sat poslije svakog obroka.


Protiv hematoma i ožiljaka

Nekoliko kapi eteričnog ulja smilja nanesete na mesto udarca ili ožiljka, i poslije nekoliko dana videćete prve efekte. Postupak ponavljajte dva puta dnevno tokom tri-četiri dana.


ETERSKO ULJE OD SMILJA (HELICHRYSUM ITALICUM) – EFIKASNO SREDSTVO U AROMATERAPIJI
Istraživanja pokazuju da je etersko ulje od smilja (Helichrysum italicum) efikasno sredstvo u aromaterapiji, posebno zahvaljujući svom emocionalnom i duhovnom efektu.
Ulje od smilja sadrži pinen, limonen, kurkumen, nerol, geraniol, linalool i eugenol. Visok nivo nerola i neril acetata daje ulju od smilja jedinstvenu cvetnu notu.
Poseban efekat se sa uljem od smilja postiže u predelu srca i grudnog koša, zato se najviše koristi u lečenju lupanja srca, nepravilnosti u srčanom ritmu i rizika od moždanog udara. U kombinaciji sa drugim eterskim uljima se koristi za lečenje visokog krvnog pritiska zbog efekta hlađenja.
Regenerativni potencijal ulja od smilja  omogućava njegovu efikasnu upotrebu u slučaju povreda i otvorenih rana. Primenjuje se kod krvarenja– kap po kap, kako malih tako i velikih, što će doprineti smanjenju čak i zaustavljanju krvarenja. Ulje od smilja je izuzetno korisno kod teških opekotina i doprinosi regenraciji tkiva kod zarastanja rana. 

 Izvor http://www.ljekobilje.co.rs/

четвртак, 5. јун 2014.

Sveta Trojica - Duhovi (Silazak Svetog Duha)



priredio protojerej Zivorad Subotic)

Silaskom Svetog Duha na apostole zavrseno je osnivanje crkve Hristove ili carstva Bozjeg na zemlji od Gospoda Isusa Hrista. Sada su apostoli primili Svetog Duha i postali su ziva dusa. Od toga momenta crkva Hristova je pocela da zivi punim zivotom i da raste primanjem k sebi drugih dusa. Tako se ovaj praznik smatra i rodjendanom Crkve Hristove. Ovo rascenje crkve, spoljasnje i unutrasnje, u dubinu i sirinu, opisuju Dela Apostolska u vezi sa silaskom Duha Svetog i osnivanje crkve: "I kad se navrsi pedeset dana, bijahu svi apostoli jednodusno na molitvi. I u jedan put postade huka sa neba, kao duvanje silnoga vetra i napuni svu kucu gde sedahu. I pokazase im se razdeljeni jezici kao ognjeni, i sede po jedan na svakog od njih. I napunise se svi Duha svetoga, i stadose govoriti drugim jezicima, kao što im Duh davase te govorahu" (Dela Ap. 2; 42-43).
Tako se ispuni ono sto je Isus svojim ucenicima pred odlazak na nebo obecao. Sila Svetoga duha odmah je pocela da dejstvuje, jer je Petar vatrenom recju pridobio toga dana tri hiljade ljudi za Hristovu nauku.
U spomen ovog vaznog i znamenitog dogadjaja, silaska Svetog Duha na apostole i u cast Svete Trojice, Boga u tri lica, a posebno u cast Svetog Duha, slavi crkva praznik koji se zove Pedesetnica, jer se slavi u pedeseti dan posle Pashe - Uskrsa, kada su Judeji slavili svoju Pedesetnicu. S toga ovaj praznik ima tri naziva: Trojice, Silazak Svetog Duha na apostole (Duhovi) i Pedesetnica.
Cela sluzba Pedesetnice je veoma svecana i uzvisena u kojoj se pesnicki iznosi ucenje o Svetom Duhu. Na sam dan Pedesetnice na bogosluzenju se zajedno sa sv. Liturgijom odmah vezuje vecernje, koje je posveceno Svetom Duhu i sadrzi moljenje da se kao na dan darovanja Svetoga Duha apostolima u nama obnovi blagodat Sv. Duha radi ukrepljenja u bogougodnom zivotu. Ova moljenja, zbog usrdnosti, uznose se uz klecanje i pletenje venaca. Obicaj je da se na ovaj praznik crkva i domovi vernih kite zelenilom i travom, svakako po ugledu na starozavetni jevrejski obicaj o prazniku "sedmica", posto je Duh Sveti sisao na apostole bas na ovaj jevrejski praznik. Zelenilo obnavlja prirodu a Duh Sveti obnavlja duse nase kao i celokupno bice.
Molitva Svetom Duhu:
Care nebeski, Utesitelju, Duse istine, koji si svuda i sve ispunjavas, riznico dobara i davaoce zivota, dodji i useli se u nas, i ocisti nas od svake necistote i spasi, Blagi, duse nase.

Dogadjaj ovog dana predstavlja se na ikoni: skup apostola, a medju njima i Sveta Djeva Marija Bogorodica, i nad glavama svakog po jedan plamicak kao vatreni jezik. No, moze se predstaviti i u obliku tri putnika, onih, kad se Bog sa dva andela, kod Mavriskoga hrasta, javio praocu Avramu.
Ovaj praznik se dovodi u vezu sa prehriscanskim vremenima, dok su Srbi jos bili mnogobosci, i imali su praznik zetve, radosti i ljubavi, sto se moze zakljuciti iz obicaja "Kraljice" iz istocne Srbije. Deset devojaka obuku se i okite lepo, pa zadju od kuce do kuce, a medu njima je jedna kralj, jedna kraljica, jedna barjaktar, a ostale su dvorkinje. Drzeci jatagane obavijene peskirima, igraju i pevaju pesme o zenidbi, udadbi, prosidbi, srecnom sastanku, radosti oko dece…
PITAJU SE TAKO PONEKI...
Ima mnogo ljudi koji nisu imali prilike da osete onaj beskrajni mir koji zavlada u dusi duboko poboznog coveka na molitvi. Mnogima nije kroz dusu nikada prostrujala ta neiskaza tiha i postojana radost dodira sa Bogom a jos manje je onih koje nikada nije silno zahvatio onaj bozanski oganj na koji je Spasitelj mislio rekavsi: "dosao sam da donesem oganj na zemlju". Zato nije cudo da su mnogi od vas doziveli da, kada slucajno spomenete da odlazite u crkvu na sluzbu i molitvu, da vas te osobe gledaju pomalo sa visine, a pomalo i sa podsmehom i u cudu se pitaju: sta li to jos uvek nekog vuce veri, crkvi i molitvi? Ali i njih i svakog, ipak, svremena na vreme, nesto privuce molitvi i osete zedj za Bogom, zedj za Pravdom i Istinom, za jednim visim savrsenijim zivotom. Tada i oni osete jasno taj svojstveni mir, i tu radost, i to gorenje srca, kada ozari dusu saznanje o Bogu, o dusi, o vecnoj pravdi i vecnom zivotu. To dolazi od onog ognja koji Hristos imase sa sobom i koji Duh Sveti izobilno izliva u Crkvi na sve nas koji smo krsteni u ime Njegovo, naseg Gospoda Isusa Hrista, i koji u Njegovu svetu Crkvu na molitvu dolazimo i hriscanski zivimo.
Svaki covek zivi svoj zivot jednim sledstvenim putem. Ali ima momenata u nasem zivotu, kojih cesto nismo svesni kako su, zasto i odakle dosli, koji kada se dozive potpuno okrenu nacin i shvatanje smisla zivota koji smo do tada imali, provodili i ziveli. To se desilo i svetim Apostolima, onda, pre dva milenijuma kada primise Duha Svetog na dan Svete Pedesetnice. Osetise oni tada jedan neobican sveti trepet od Bozje blizine i jacine. Sav im se svet ucinio drugacijim, lepsim, radosnijim. Sve sto su do tada smatrali za vredno ucinilo im se sada jadno i nistavno. Odjedanput su osetili svom dusom svojom gde se nalazi pravo blago i behu spremni da ostave sve i da se potpuno predaju tom novom i jedino vrednom osecanju. Tako su i ucinili, ponevsi to osecanje u dusi svojoj posli su u svet na necuvenu do tada propoved o umrlom i vaskrslom Bogocoveku Isusu Hristu. Nista ih nije moglo vise zadrzati: ni porodica, ni sram, ni strah, ni sibanja, ni strasna mucenja, pa ni smrtne opasnosti - cak ni sama smrt. Ono blagodatno osecanje radosti i ljubavi kojim su goreli i koje se prelivalo od izobilja htelo je da se izlije na sav svet. Ogromno Rimsko carstvo, od Eufrata do Atlantika, od Rajne i Dunava do Etiopije, u kojem se zivelo i uzivalo ali i robovalo raspolagalo je uzornim zakonodavstvom i visokom kulturom i organizacijom ali nije moglo zadovoljiti sve za cim covek zudi, trazi i zeli. Samo On koji je prilazio i onim ljudima koje su ostali prezirali i odbacivali, kao nesrecnom i nepostenom cariniku Zakheju, jadnoj gresnici Magdalini, u brzom na gnjev i potezanje noza apostolu Petru, u raspetom razbojniku, i u takvima otkrivao citav jedan svet lepote i ljubavi mogao je da zadovolji sve potrebe svakog coveka. "Novu vam zapovest dajem - da ljubite jedni druge!" Tu spasonosnu blagozapovest nosili su sveti apostoli u sebi i njom osvajali svet. Na molitvenim skupovima prvih hriscana, citamo u jednom opisu: gorela su srca od ljubavi i prisustva Onoga koji je tu skoro bio i tako im govorio. Ko se jednom nasao na takvom skupu i molitvi, nije vise odlazio". Tako se hriscanstvo za nepuna tri veka rasirilo i osvojilo svet za sve vekove. Amin.
  

Tekst u celosti preuzet sa  http://www.svetatrojica.org/praznici/Duhovi.htm