петак, 28. фебруар 2014.

Magične priče

„Knjiga je nastala u rekordnom vremenu i pisana je noću u sitne sate. Neki su mi govorili da moje pisanje podseća na Koelja i Markesa, drugi da stilom naginjem zaboravljenim južnoameričkim piscima, a ja mislim da to u ovom momentu nije toliko važno, koliko da delo treba da bude kvalitetno i na neki način korisno ljudima. Uvek sam mislio da svaki čovek treba da ostavi neki znak ili trag da je živeo i bio u bliskom kontaktu sa Bogom.“

Daniel Šijaković

“Noa je mogao primetiti za stolom tri žene i dva muškarca. Dve žene su bile srednjih godina, a jedna je bila mlada i posebno se isticala lepotom. Razgovor za stolom je tekao opušteno i Noa je polako uspevao da se zbliži sa svakim i sazna ponešto interesantno iz njihovih života. Žena preko puta njega se zvala Kristin. Imala je tople crne oči i debelu donju usnu. Lice joj je bilo mladoliko i sitno sa gotovo neprimetnim nosem na njemu. Kristin se nikada nije udavala i živela je sa svojim sestrama u staroj porodičnoj kući. U mladosti je volela čoveka koji ju je potpuno probudio i promenio. Nikada do tada nije srela nikog sličnog. Bio je plav i visok, meke, čekinjaste brade, dubokih, zelenih očiju pune vode. Jednom mu je neka stara žena rekla:
„Nikada nećeš biti sretan, sinko, jer ćeš celog života lutati.“


On se samo nasmejao na to. Kristin ga je zavolela potpuno iskreno i nevino bez trunke opreza, onako kako samo jedna mlada devojka može voleti. Imao je zlatne ruke i umeo je sve napraviti njima.
„Napravi mi pticu“, molila ga je Kristin.
On bi joj od drveta napravio najlepšu pticu koju je oko videlo.
„Napravi mi ključ kako bih uvek mogla da zavirim u tvoje srce“, govorila je i on joj je napravio ključ.
Jednog dana je stao pred nju onako suv i visok i rekao je: „Sada moram da idem i nećemo se više nikada videti.“ „Ali zašto? Sve imaš kod mene... vernost i ljubav... ali zašto... kada te ja toliko volim?“, plakala je i preklinjala mlada devojka.
„Nemoj otići jer ja više nikada neću biti ista. Nemoj otići jer posle tebe sunce više nikada neće grejati isto.“
„Sve i da je tako... zovu me gora i voda i moram te napustiti.
Oprosti mi... ako možeš, moje najodanije, nevino biće.“
To je rekao i zaista se više nikada nije vratio. Prošle su godine a da ga Kristin više nikada nije videla, niti čula glas o njemu.
„Znam da je živ“, rekla je Noi, „još uvek čuvam ključ koji mi je napravio. Još uvek mogu čuti kako mu srce uznemireno lupa.“
Noa je ćutao dok su niz ženine obraze tekle krupne, vrele suze. Pitao se zašto sve to mora slušati i bi mu žao te usamljene duše koja pod jastukom drži drvenu pticu i ključ. „Mora da ste ga jako voleli“, reče Noa nekako nespretno, ali pun neke brige i samilosti.
„Volela? Ja tog čoveka nikada nisam prebolela. Posle njega nisam pogledala nijednog muškarca. Nije prošla noć, a da se ne pomolim za njega i poželim mu dobro. Iako me je povredio i otišao, nisam prestala da mu želim dobro, ali... nekako mislim da se nije snašao. Nekako mislim da mu je duša pusta i umorna od bežanja. Mislim da nikada nije imao hrabrosti da stvori dom i porodicu. Verujem da se jako plašio.“
„Da li ste nekada razmišljali da opet nekog zavolite i nanastavite život?“, zanimao se Noa.
„Jesam... mnogo puta, ali sam shvatila da ga nisam prebolela. Neko drugi bi pored mene jako patio. Neko drugi bi mi grejao postelju, a moja duša bi bila miljama daleko. Pre ili kasnije bi taj čovek osetio moj nemir i prepoznao moju tajnu. Pre ili kasnije bi video da sam svakog proleća nemirna, da stojim pod procvalim drvetom i čekam nekog. Nikada nisam prestala da ga čekam. Mislim da ljudi ne treba da upliću druge u svoje živote dok ne reše stare rane. Jer kad se to desi... ostane samo mržnja i nepremostivi jaz.“
„Vi ste jedna mudra žena“, reče Noa. „Ne... ja sam usamljena žena, a samoća vam daje toliko vremena da razmišljate o svemu i život vidite na sve moguće načine. Ako za nekog kažete da je mudar, znajte da je sam ili nosi neku tragediju. Ako neko vreme provedete sa tom osobom shvatićete da najbolje stvari dolaze iz patnje, najbolje knjige, najbolja dela, najlepše pesme...“

Daniel Šijaković (odlomak iz knjige „Magične priče“)


 
 

Misli mudraca

„Misli mudraca“ se sastoje od kratkih, satiričnih zapažanja i dve priče.

“Deci dajte takva imena da mogu otići u svet. Nemojte ih okovati imenima pradedova jer ih, tobože, jako poštujete. Neka vaša deca nose imena anđela, a ne ratnih heroja ili pustolova.

Nemojte se preterano pitati i brinuti šta će biti sa vama, da li ćete preživeti, da li će biti dovoljno novca za školu, hranu ili ne znam šta. Znajte da neko uvek brine o nama i čak kada stvari izgledaju krajnje loše, čak i tada nam neko pruža ruku spasa. Istina je da nismo sami, ma koliko se tako osećali. Uvek će se stvoriti dovoljno uslova da nam bude dobro ili se izvučemo iz postojeće situacije. Poštujte svoje šefove, autoritete i nadređene. Poštujte ljude koji su postigli mnogo više od vas, da biste i vi jednog dana „postali nešto“.

Nemojte samo da klevetate i ogovarate, jer je to jako ružno. Ako jednom želite da postanete veliki Učitelj, tada morate biti najbolji učenik i često verni sluga. Nikada vam neće biti dozvoljeno da budete veliki ako se bavite malim stvarima.

Ako ste tužni i nevoljeni, ljudi vas ne primećuju, zapostavljaju, smatraju da niste privlačni, tada bi bilo dobro da razmislite zašto ste već dugo sami. Nemojte misliti kako ste nedužni ili je Bog nepravedan i previše zaposlen da bi vas pogledao.

Često čujemo kako stariji ljudi govore kako ne učimo za školu već za život. Sve što naučite u životu pre ili kasnije će se višestruko isplatiti. Uvek sledi nagrada iza kakvog dobrog dela, iako ljudi misle da to nije istina. Ljudi misle da se dobro ne isplati, ali to je opasna zabluda.

Život je toliko kratak da nemate vremena za borbe i svađe. Uzmite i živite svoj život, bilo da odmarate, šetate ili pecate.

Lakše je napasti voljenu osobu, nego pitati šefa za povišicu.

Što bolji budete u životu - sve ćete više sreće imati. To je prosto tako i nemojte se ljutiti, jer niste dobri, pa još i nemate sreće. Znajte samo jedno: kakve su vam misli - takav vam je život. Ako mi ovog trenutka poverujete, nikada neće biti kasno za vas. Verujte mi, nikada. Ako mislite da se dobrim ljudima dešavaju loše stvari, znajte da se grdno varate. Gledajte da život posmatrate sa vedrije strane, koliko god se nešto činilo komplikovanim.

Nekad ni dovoljno lep i sunčan dan ne može doneti mir i sreću, jer ona dolazi iz čoveka, a ne spolja.”

Daniel Šijaković iz knjige “Misli mudraca”

   

http://astrologijadanielsijakovic.com/knjige

уторак, 25. фебруар 2014.

Da li Bog zaista postoji?

Da li Bog zaista postoji?
Sjajan odgovor dao je jedan običan čovek...

Priča koja će vas naterati da zastanete i malo razmislite...

Jedan čovek je otišao kod frizera da se ošiša i obrije. Kako je frizer počeo da radi, počeli su razgovarati. Razgovarali su o mnogo stvari i o različitim temama, da bi se na kraju dotakli i teme Boga.

Frizer reče: “Ja ne verujem da Bog postoji.”

“Zašto to kažete?” – Upita ga mušterija.

“Znate, dovoljno je da izađete na ulicu i shvatite da Bog ne postoji. Recite mi, ako Bog postoji, da li bi bilo toliko bolesnih ljudi?”

“Da li bi bilo toliko napuštene djece? Ako Bog postoji, ne bi bilo ni patnji ni bola. Ne mogu zamisliti Boga koji bi dozvolio sve ove stvari.” – reče frizer.

Mušterija promisli na momenat, ali ne odgovori ništa, ne želeći započinjati raspravu.

Frizer završi sa svojim poslom i mušterija napusti radnju. Samo što je izašao iz radnje, vide na ulici čovjeka sa dugom, nepočešljanom, prljavom kosom i neobrijanom bradom, izgledao je prljavo i zapušteno.

Mušterija se vrati nazad u radnju i reče frizeru: “Znate šta? Frizeri ne postoje.”

“Kako možete to reći?” – Upita iznenađeni frizer. “Ja sam tu, i ja sam frizer, i upravo sam vas šišao i brijao!”

“Ne!” – Viknu mušterija. „Frizeri ne postoje, jer ako postoje, ne bi bilo ljudi sa prljavom dugom kosom i neobrijanom bradom, poput ovog čoveka na ulici.”

“Ah, ali frizeri ipak postoje! Te stvari se dešavaju jer ljudi ne dolaze kod mene.”

“Tačno!” – potvrdi mušterija. “Upravo tako!”

“Bog, takođe, postoji! Loše stvari se dešavaju kad ljudi ne idu k NJEMU i kad od NjEGA ne traže pomoć … Zbog toga postoji toliko patnji i bola u svetu”.




недеља, 23. фебруар 2014.

Kokosovo mleko: Prednosti, ishrana i činjenice





    Kokosovo mleko potiče od mesa kokosa. To nije tečnost koja može da se isprazni iz kokosa koji je probušen, iako mnogi ljudi pretpostavljaju ovo. Dobijanje kokosovog mleka od kokosa zahteva neke obrade, ali sastojak je takođe dostupan u konzervama ili flašama. Kokosovo mleko se koristi kao baza za kuvanje u mnogim receptima, naročito u kuhinji Tajlanda i drugih zemalja južne i jugoistočne Azije, ali i u zapadnoj Africi, Havajima i Zapadnoj Indiji.

    Kada se kokos raseče, meso se može naći duž njegovih unutrašnjih zidova. Zreo kokos, idealan je za obradu u kokosovo mleko, treba imati debelo kremasto belo meso. Ako se pojavi žuto meso, taj je najverovatnije užegao. Kokos sa relativno tankim, suvim mesom i dalje može da se koristi za mleko, ali mleko ne može biti dovoljno kremasto za određene recepte, posebno kari.

    Da bi kokosovo mleko bilo dobro, kokosovo meso mora biti fino rendano i ogrezlo u toplu vodu. Dalje, natopljeni komadi se stisnu kroz gazu, a tečnost koja je sakupljena je kokosovo mleko. Ovaj proces može da se ponovi jednom ili dva puta da se proizvede  kokosovo mleko, kao različitih konzistentnosti su potrebni za različite recepte. Kada pritisnete prvi put dozvoljeno sačekati neko vreme, kokos krem uzdiže se do vrha. Ovaj sastojak se najčešće koristi u desertima ili bogatim sosovima.

    Konzervirana i flaširana kokosova mleka široko varirjua u kvalitetu, a većina kuvara imaju svoje preferencije. Međutim, generalno, kvalitet proizvoda će imati sloj deblje kreme na gornjem i tanji mleka na dnu. Konzerva se može mućkati da proizvede ravnomernije kokosovo mleko ako je poželjno, ili krema može da se ukloni i koristiti za nešto drugo. Kokosovo mleko mora biti u frižideru ako se ne koristi odmah, jer će se inače pokvariti.

    Iako je kokosovo mleko bogato zasićenim mastima, to je mnogo zdravije od drugih zasićenih masti i lako se metaboliše u telu. Kokosovo mleko takođe nudi neke posebne zdravstvene beneficije. To je anti-kancerogeni, antimikrobno, anti-bakterijski, virusni i anti-. Glavni zasićenih masti je da sadrži, laurinsku kiselinu, se takođe se nalazi u majčinom mleku i pokazano je da promoviše razvoj mozga i zdravlje kostiju. Neki se nadaju da kokosovo mleko, sa svojim snažnim antivirusnim osobinama, mogu jednog dana da se koriste u borbi protiv AIDS-a.

    Kokosovo mleko Nutritional Information

    Kokosovo mleko je izuzetno bogato vitaminima i mineralima. Kokosovo mleko sadrži visok nivo nekih od ključnih minerala kao što su, gvožđe, kalcijum, kalijum, magnezijum i cinka. Ono takođe sadrži značajnu količinu vitamina C i E. Jedna šolja kokosovog mleka (oko 240 g) sadrži 13 GM ugljenih hidrata, vlakana, 5 GM 5 GM proteina i masti 57 GM, uglavnom zasićene masti. Jedna šolja kokosovog mleka može obezbediti oko 552 kalorija, što znači da je kokosovo mleko puno kalorija i samim tim, treba da se konzumira u malim količinama.

    Sadržaj masti od kokosovog mleka je takođe veoma visok, koji takođe ističe značaj uzimanja ga samo u malim količinama. Pored ovih, jedna šolja kokosovog mleka takođe sadrži oko 6,7 mg vitamina C, 0,4 mg vitamina E, 0,2 mcg vitamina K, 1,8 mg niacin, 38,4 mcg folata, 0,1 mg vitamina B6 i 0,1 mg tiamin. Isti iznos kokosovo mleko može dati oko 38,4 mg kalcijuma, 3,8 mg gvožđa, 88,8 mg magnezijuma, 631 mg kalijuma, 240 mg fosfora, 1,6 mg cinka, 2,2 mg mangana, 0,6 mg bakra i 14,9 mcg Selena. 

    Kokosovo mleko 1 šolja (240 g)
    Kalorija 552 cal
    Ukupno masti 57,2 g
    Holesterol 0 mg
    Natrijum 36 mg
    Ukupno ugljenih hidrata 13.3 g
    Protiens 5.5 g
    Vitamin 0%
    Vitamin C 11%
    Kalcijum 4%
    Gvožđe 22%

    Kokosovo mleko Health Benefits 


    Jedan od zanimljivosti kokosovog mleka za ishranu je činjenica da on sadrži veoma visok nivo zasićenih masti, ali te zasićene masti koje se nalaze u kokosovom mleku su uglavnom kratkih i srednjih lanaca masnih kiselina, koje se obično ne skladište u telu kao masti. Umesto toga, takvi kratki i srednji lanci masne kiseline obezbe]uju trenutnu energiju za telo. Pored ovih masnih kiselina, kokosovo mleko sadrži i mnoge druge bitne hranljive materije, što može pripisati nekoliko zdravstvenih koristi. Neke od najvažnijih prednosti kokosovog mleko su objašnjena u nastavku:

    ·         Glavni deo masti na]ene u kokosovom mleku je laurinska kiselina, koja je potvrđena da ispoljava antibakterijska, antifungalna i antivirusna svojstva. Ova masna kiselina može da ojača imuni sistem i njegovu borbenu sposobnost bolesti.
    ·         Laurinske kiseline takođe mogu biti korisne u održavanju elastičnosti krvnih sudova i u skladu njih čista, koji može da smanji rizik za uslove kao što su, ateroskleroze i bolesti srca.
    ·         Kokosovo mleko takođe sadrži nekoliko antioksidantna jedinjenja, koja mogu da pruže zaštitu od štetnih slobodnih radikala i njihovih štetnih uticaja na telesne ćelije i tkiva.
    ·         Kokosovo mleko može da poboljša zdravlje probavnog sistema i promoviše varenje. Ona može da ublaži simptome stomačnih čireva i kiselina refluks bolesti kao dobro.
    ·         Kokosovo mleko može dati oko 22% od preporučene dnevne doze gvožđa. Sa tako visokom nivou gvožđa, može da pomogne u lečenju anemije izazvane nedostatkom gvožđa.
    ·         Pored ovih, kokosovo mleko može pomoći da se opustite živce i mišiće, kontroliše nivo šećera u krvi, niži krvni pritisak i smanjuju zapaljenje zglobova.

    Prednosti kokosovog mleko za kosu 

     

    Kokosovo mleko može da ima prednosti za kosu, kao dobro. U stvari, ona se sve više koristi za negu kose u kasno. Ona sadrži vitamin E i masti, koji može dokazati efikasan u hidratantnim kosi. Sveže kokosovo mleko može da hrani kosu i promoviše rast kose. Može se koristiti za kontrolu prekomernu kose pada, kao dobro.

    Prednosti kokosovog mleka na kožu 

     

    Uz negu kose, kokosovo mleko se može koristiti za negu kože kao dobro. Može se koristiti za čišćenje pora kože uklanjajući prljavštinu i višak sebuma. Kada se koristi za negu kože, kokosovo mleko može dati kožu mekom i glatkom i blistav ten. Kokosovo mleko takođe može da uklonite mrtve ćelije sa kože deluje kao blagi piling sredstvom. U isto vreme, pomaže da kožu dobro hidratisanog i moisturized kao dobro.

    Navedeni informacije treba sada da vam pomogne da shvate da je odnos između kokosovo mleko i zdravlje je dobar, kao i razne pogodnosti kokosovo mleko za negu kose i kože. Ova hranljiva mleko može da se bezbedno konzumirati od strane ljudi koji su netolerantni na laktozu ili imaju alergiju na kravlje mleko. Kokosovo mleko je takođe soja i gluten i tako, osobe koje su alergične na takve supstance mogu takođe koristiti.


    Kokosovo mleko i zdravlje činjenice 

     

    ·         Lekari preporučuju kokosovo mleko za zdravlje.

    ·         Kokosovo mleko zdravstvene koristi se pominju u tradicionalnu medicinu za ljudsko telo. Takođe se koristi za lečenje čireva usta.

    ·         Kokosovo mleko ima mnogo minerale, vitamine i elektrolita, kao što su kalcijum, kalijum i hlorid.

    ·         Kokos je mlekara besplatna alternativa za one koji su netolerantni na laktozu, a takođe su alergični na mleko životinja. Ovo mleko je takođe besplatan orah, soja besplatno i bez glutena.

    ·         Poznato je da ublaži simptome upaljeno grlo.

    ·         To je dobro za zdravlje vaše kože i kose. Mnoge kozmetičke giganti ga koriste kao bazu u proizvodima za kožu i kosu.

    ·         Primeni kokosovo mleko na kožu temena da imaju slobodan peruti kosu i uslovljavaju kosu prirodno.

    ·         Kokosovo mleko je rezervoar antioksidanata. Antioksidansi pomažu telu u borbi starenja, slab vid i niske gustine kostiju.

    ·         Ona takođe pomaže u varenje i takođe se koristi kao laksativ. To takođe može biti lek za urinarnih i bubrežnih problema.

    ·         Ako je vaša koža je izložena teškim zracima sunca na duži period i to je izazvalo osip ili opekotine od sunca, kokosovo mleko je trenutak iscelitelj. Imaju kupanje u kokosovo mleko ili primeniti mleko do osipa i ostavite ga preko noći, mleko je hlađenje svojstva koja će pomoći dobili osloboditi od suvoće i svrab od osipa. Operite ga ujutru sa hladnom vodom.

    ·         Kokosovo mleko je odličan izvor vitamina E. Pomaže u ishrani kože. Možete imati koristi od njega u oba pravca konzumiranjem ili primenom mleko na vašoj koži.


    Kokosovo mleko je izvor zdravih masti 

     

    ·         Kokosovo mleko je dobar izvor prirodne masti za telo.

    ·         Zasićeni sadržaj masti u kokosovo sastoji se od kratkih i srednjih lanca masnih kiselina.

    ·         Ove masne kiseline se brzo konvertuje u energiju umesto skladištenja kao masti u telu.

    ·         Medijum lanca masne kiseline prisutne u kokosovo mleko su puni laurinske kiseline.

    ·         Laurinsku kiselina je protiv gljivica, protiv virusnih i anti mikroba. Kokosovo mleko pomaže da se poveća vaš imuni sistem.

    ·         Laurinska kiselina prisutna u kokosovo mleko, pomaže da arterije srca čista i zdrava.

    ·         Sadržaj šećera od kokosovog mleka je visoka.

    ·         Jedna čaša od kokosovo mleko ispunjava šećera potrebu tela.




     

    субота, 22. фебруар 2014.

    Ljubav ne pobeđuje





    Đorđe Balašević - Ljubav ne pobeđuje | Tekst | HD 

    Ljubav ne pobeđuje, nijedna od stotine
    To su samo drevne zablude, više izmišljotine
    Maslo ludih pesnika, prevejanih lisaca
    Raznih muzikanata, glumatala i pisaca

    Znam, ljubav ruši zidine ponosa i taštine
    Ali bajke da pobeđuje - to su budalaštine
    Lako je izigraju, kao trsku slome je
    Nikoga ne porazi sem onoga u kome je

    Romeo i Julija pravila su kršili
    Sitnim slovom počeli, pa krupnom tačkom tu priču završili
    Na vernost se zakleli, samo srca sledili
    Da je tužno, tužno je, al' nisam ubeđen da su pobedili

    Ljubav je tek akrostih, refren stare arije
    Takvi nikad ne pobeđuju, ma to su koještarije
    Utvrda bez stražare, poharama krunjena
    Naivna i ranjiva, zanesena i zbunjena

    Orfej se oglušio o pretnje i pridike
    Tamni Hades prošao pa opet ostao bez Euridike

    Nesretna Karenjina, crni zar na auri
    Inicijal Puškina zorom ugraviran na kobnoj čauri

    Okraj oka tinjaju mali zlatni grumeni
    Daj mi Bože stih da utešim jedan nosić rumeni
    Ljubav nosi dolamu od vilinskog prediva
    I možda ne pobeđuje, ali je zato nepobediva

    петак, 14. фебруар 2014.

    PRIČA O OSEĆANjIMA

    Lepa priča...

    Na kraju jednog polja stajaše Ljubav i Samoća i posmatraše mladi zaljubljeni par. Samoća reče Ljubavi:
    - Kladim se, da ću ih rastaviti.
    Ljubav uzvrati:
    - Sačekaj samo malo! Daj mi šansu da proverim samo jednu stvar kod njih, a posle toga možeš da odeš kod njih koliko god hoćeš puta.

    Samoća se složi sa tim. A Ljubav se približi zaljubljenima, dodirnu ih, pogleda ih u oči i spazi u njima sjaj.
    Vrati se nazad i reče Samoći:
    - Hajde, sada je red na tebe!
    - Ne, – odgovori Samoća – Sada ništa ne mogu da napravim, sada su njihova srca ispunjena ljubavlju. Doći ću malo kasnije.

    Proteče neko vreme i Samoća navrati pokraj kuće onog zaljubljenog para i vide mladog oca i mladu majku sa novorođenom bebom. Samoća se bila nadala, da će ih do tada napustiti ljubav i nestrpljivo iščekujući, prekorači preko njihovog praga. No pogledavši im u oči, ona vide samo Zahvalnost.
    Okrenu se nazad i reče:
    - Doći ću kasnije…

    Proteče još dosta vremena i Samoća se pojavi ponovo pred njihovim vratima i začu dečiju vrisku. Otac se tek vratio sa posla umoran, a majka je uspavljivala decu. Samoća se opet ponada, da će ovog puta moći da ih rastavi, jer kako reče: „Prošlo je toliko vremena i Ljubav i Zahvalnost bi dosad već trebali da napuste njihova srca.” No pogledavši im u oči, ona sada spazi u njima Poštovanje i Razumevanje.

    - Doći ću kasnije, reče i ovog puta i okrenu se i ode.

    Proteče opet mnogo vremena. I Samoća se, po običaju, još jednom pojavi pred domom zaljubljenih. Primeti sada da su im deca već bila porasla. Sedi otac je nešto objašnjavao sinovima, a majka je pripremala večeru u kuhinji. Zagledavši im se u oči, Samoća se još jednom razočara, videvši ovaj put u njima Poverenje.

    Proteče najviše vremena od tada. I Samoća još jednom svrati u isti dom. Zapazila je sada da unučad odlaze od kuće, a da kraj kamina ostade da sjedi rastužena i onemoćala starica. Samoća je pogleda i slavodobitno reče:
    - To je to, došao je konačno i moj trenutak!
    Htede zatim da joj pogleda u oči i da se uveri, no istog trena starica ustade i izađe iz kuće. Samoća krenu za njom. Uskoro, nekada mlada devojka, a sada stara žena, stiže do groblja i sede pored jednog groba. Beše to grob njenog supruga.
    - Izgleda, da sam ipak zakasnila – reče Samoća. – Vreme je dovršilo ono što je bio moj zadatak.
    Tek tada se Samoća zagleda u rasplakane oči starice, i u njima vide po prvi put USPOMENU: Uspomenu na Ljubav, Zahvalnost, Poštovanje, Razumevanje i Poverenje.


    четвртак, 13. фебруар 2014.

    Ljubav I Dobrota



    Preneću ti neizlečivu bolest,
    obolećeš od osmeha,
    od suza, obolećeš
    od ružičastih snova,
    ako me dotakneš.

    Umesto kamenja
    ruže ćeš na prolaznike bacati,
    ako me dotakneš.

    Sa zvezdama ćeš se družiti
    i plešaćeš sa oblacima,
    ako me pogledaš.

    Obolećeš od sreće
    ako mi priđeš još korak bliže.
    Obolećeš od života
    budeš li mi u blizini.

    Zato dođi i dotakni me,
    priđi mi još korak.....

    Aleksandar Micić



    среда, 12. фебруар 2014.

    Integralne žitarice

    Vodič kroz integralne žitarice


    Vodič kroz integralne žitarice

    integralne žitariceŽitarice… Koliko ih zapravo dobro poznajemo?
    U većini slučajeva  u našoj kuhinji koristimo integralnu rižu te cjelovito pšenično brašno.
    Ali na policama trgovina zdrave hrane postoji toliko vrsta žitarica, na koje zaboravljamo ili o kojima ništa ne znamo, pa ih izbjegavamo.
    Saznajte više o integralnim žitaricama i njihovim ljekovitim svojstvima.
    Počnite kuhati raznovrsno, ukusno i zdravo!


    U ovu listu uključili smo i biljke koje zvanično ne pripadaju porodici žitarica, ali zbog svojih nutritivnih svojstava su vrlo slične žitaricama.

    Bezglutenske žitarice označene su tipkom "gluten free".

    1. Dinkel
    dinkelKrupnik, dinkel ili pir je jedna od najstarijih žitarica, koja potiče iz Azije. Spominje se u Starom zavjetu.
    Dinkel sadrži nešto više proteina od pšenice, nezasićene masti, vitamine A, C i skupine B, minerale (kalcij, selen, kobalt, željezo, fosfor, magnezij, kalij, bakar) te vlakna.
    Pomaže u borbi protiv anemije, djeluje laksativno i okrepljujuće. Ima izraženo antioksidativno djelovanje. Povoljno djeluje kod kožnih i alergijskih osipa, neurodermitisa, reumatskih oboljenja te povišenog kolesterola.
    Da bi se pojačalo njegovo korisno djelovanje, preporučuje se da se rabi u proklijalom obliku.
    U trgovinama možete pronaći mekinje, griz, kuskus i brašno pira. Pir se koristi za izradu kruha i peciva, piva i proizvoda za djecu. Prepržena i mljevena zrna pira koriste se kao zamjena za kavu.
    Dinkel je lako probavljiv, zato je pogodan za prehranu bolesnih, starijih osoba te djece.

    2. Amarantbez glutena

    amarantAmarant, ili štir, je jedna od najzdravijih žitarica.
    Poput quinoe i heljde, amarant se smatra pseudo-žitaricom (tehnički gledano ove biljke nisu žitarice).
    Istraživanja potvrđuju da amarant možemo svrstati među najstarije žitarice na svijetu.
    Njegovo podrijetlo je Srednja i Južna Amerika. Sa sustavnim istrebljenjem ovih naroda štir je gotovo u potpunosti nestao.
    Danas se štir ponovno otkriva. Moderna nutricionistika mu pridaje veliko značenje.
    Amarant sadrži visokokvalitetne proteine i lizin u većem postotku nego druge žitarice.
    Sposobnost biološke asimilacije njegovih proteina je veća nego kod mlijeka, soje, ječma i pšenice.
    Štir je poseban i po tome što ne sadrži gluten. Štir je bogat mineralima (kalcij, željezo, fosfor, magnezij). Količina kalcija u amarantu premašuje onu koju sadrži mlijeko.
    Amarant u zrnu možete kuhati kao i ostale žitarice. Njegovo brašno možete pomiješati sa pšeničnim brašnom i koristiti za izradu kruha.

    3. Proso bez glutena
    prosoProso je bezglutenska žitarica, koja dolazi sa Istoka. Njegovo podrijetlo nije sasvim poznato, ali sigurno je uzgajano u Kini prije više tisuća godina.
    U srednjem vijeku proso je bilo popularno u mnogih dijelovima Europe i smatralo se odličnom zamjenom za meso.
    Moglo se čuvati u skladištima dugi niz godina - čak i do dvadeset godina.
    Venecija se od opsade Đenovljana spasila upravo zahvaljujući prosu sačuvanom u svojim skladištima.
    Zrno prosa je veoma bogato škrobom i po tome se može usporediti sa kukuruzom.
    Proso je odličan izvor proteina, vitamina A i B te minerala - posebice željeza, magnezija, fosfora i silicija.
    Zbog visokog sadržaja salicilne kiseline proso se smatra pravim kozmetičkim preparatom - odlično djeluje na nokte, kožu, kosu i zubnu caklinu.
    Proso čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, regulira probavu i jača imunitet. Preporučuje se u slučajevima povećanog fizičkog i psihičkog napora, trudnicama i dojiljama.
    Proso se brzo i lako priprema. Zrno mu je slatkasto zbog čega je vrlo ukusno. Ova žitarica ne sadrži gluten, ali može se miješati sa pšeničnim brašnom i koristiti za izradu kruha i tjestenine.

    4. Quinoabez glutena
    quinoaQuinoa je drevna južnoamerička biljka i jedna od najstarijih žitarica na svijetu. Kultivirana je u Andama još prije 5000 godina.
    Inke su prepoznale ovu namirnicu kao izvor snage i izdržljivosti. Zvali su ju “zlatom Inka” i “majkom žitarica”.
    Quinoa je bogata visokokvalitetnim proteinima i sadrži sve esencijalne aminokiseline. Osobito je bogata lizinom, koji sudjeluje u procesima rasta i zacjeljivanja tkiva.
    Od minerala quinoa sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink i bakar. Od vitamina - tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, folnu kiselinu, vitamine A i E.  Bogata je vlaknima i karotenoidima.
    Quinoa pomaže kod migrena, poboljšava zdravlje srca i krvnih žila, smanjuje kolesterol i krvni tlak, sprečava alergije i astmu.
    Prije kuhanja quinou dobro operite, jer njezina ljuska sadrži saponin - prirodnu gorkastu tvar. Operite i procijedite quinou, a zatim ju kuhajte kao paštu (u velikom loncu sa puno vode) ili poput riže na pari (u omjeru 2 šalice vode na 1 šalicu quinoe).

    5. Kamut
    kamutKamut je drevna žitarica, bliski rođak današnje tvrde (durum) pšenice.
    Zrno kamuta je malo zakrivljeno na sredini i 2-3 puta veće od zrna klasičnih sorti pšenica.
    Po hranjivoj vrijednosti, kamut je također superiorniji. Sadrži 20-40% više bjelančevina, više masnoća, aminokiselina, vitamina i minerala.
    Okus mu je slatkast zbog čega su ovu žitaricu prozvali “slatkom pšenicom”.
    Zbog visoke energetske vrijednosti kamut je posebno pogodan za tjelesno aktivnije ljude i sportaše.
    Ljudi alergični na gluten pokazuju 70% manju osjetljivost na kamut. Stoga je kamut između alergičara prozvan “pšenicom koju možete jesti”.
    Kamut možete koristiti za kruh, kolače, palačinke i u mnogim drugim receptima, gdje se inače koristi pšenica. Od kamuta se mogu pripremati kuskus i tjestenine.

    6.Ječam
    ječamU mnogim civilizacijama ječam je bio poznat još prije 12000 godina. Spada u najstarije biljke koje je čovjek koristio za svoju prehranu.
    Međutim, danas upotreba ječma u ljudskoj prehrani se sve više smanjuje. Sada riječ ječam većinu nas podsjeća samo na pivo.
    Ječam je iznimno hranjiv. Bogat je škrobom, proteinima, šećerima, vlaknima, mineralima (kalcij, željezo, fosfor, kalij, silicij) te vitaminima A,B1,B2 i B5.
    Ova žitarica čisti organizam od otrova, ima svojstva diuretika, potiče stvaranje mlijeka, jača kosti, obnavlja organizam i čisti krvne žile.
    Ječam možete koristiti u juhama, kuhanim jelima (kao i rižu), te za doručak u obliku pahuljica.

    7. Zob
    zobDanas se zob koristi prije svega za ishranu stoke, ali u prošlosti je imala veliko značenje u ljudskoj prehrani.
    Kinezi su poznavali zob još prije više tisuća godina, a koristili su ju i stari Rimljani i drugi narodi u antičkom razdoblju.
    Danas se zob još uvijek koristi u velikim količinama u Rusiji, Škotskoj i Irskoj. Poznati poridž se priprema od zobi kuhane na vrlo niskoj temperaturi.
    Zob je jedna od najhranjivijih žitarica. Njezina kalorična vrijednost je čak 400 kalorija na 100 grama.
    Ova žitarica je bogata proteinima, mastima te vlaknima. Sadrži veliku količinu minerala (kalcij, željezo, fosfor, magnezij) i vitamina skupine B.
    Zob jača organizam, povećava stvaranje tjelesne topline, regulira metabolizam, pomaže kod anksioznosti i depresije.
    U zrnu zobi prisutan je hormon rasta zajedno sa velikim količinama kalcija. Zbog toga zob je idealna hrana za mlade u fazi razvoja i trudnice.
    Zob se koristi u mnogim preparatima za njegu tijela. Čisti kožu, omekšava je, hidrira, smiruje i štiti.


    8. Tef bez glutena
    tefTef je minijaturna žitarica, koja raste u Etiopiji.
    Tef sadrži više kalcija i željeza, nego ostale žitarice. Tef je dobar izvor fosfora, magnezija, cinka i tiamina.
    Ova žitarica sadrži 8 esencijalnih aminokiselina i odličan je izvor proteina.
    Od brašna tefa sa pravi poznata injera - kruh, koji etiopčani jedu svaki dan.
    Tef je bezglutenska žitarica i zbog toga je pogodna za osobe alergične na gluten.
    Od tefa možete napraviti kašu, a njegovo brašno dodavati u kruh i peciva.


    9. Kukuruzbez glutena
    kukuruzKukuruz je zaista čudesna biljka. Raste brzo i njegova zrna postaju jestiva još prije nego što sazore. Raste skoro “sam” - njegov uzgoj ne zahtjeva puno truda.
    Kukuruz potiče iz Južne Amerike, gdje ga smatraju božanskom biljkom.
    Kukuruz sadrži ugljikohidrate, proteine, nezasićene masti, vitamine i mnoge minerale (željezo, fosfor, magnezij, kalij).
    Ova žitarica ima diuretička, hranjiva i okrepljujuća svojstva. Potiče rad jetre i bubrega. Aktivno djeluje na tiroidnu žlijezdu, usporavajući njezin rad. Preporučuje se u slučajevima nervoze i razdražljivosti. Jača srce, krvne žile, mišiće i kosti.
    Svježa kukuruzna zrna mogu se u obliku klipa kuhati ili peći.
    Od kukuruznog brašna se pravi palenta, tjestenina, kruh i kolači. Kukuruz možete konzumirati i u obliku kokica ili pahuljica, koje se jedu za doručak.
    Za razliku od toga što možda mislite, popcorn je jedna od najzdravijih grickalica. Pod uvjetom da za njegovu izradu ne koristite velike količine ulja, ne pripremate ga u mikrovalnoj pećnici i ne pravite ga od GMO kukuruza.

    10. Raž
    ražRaž se tradicionalno smatra siromašnom namirnicom, ali nije takva. Raž je namirnica sa značajnim nutritivnim svojstvima: sadrži ugljikohidrate, proteine, minerale (željezo, fosfor, kalcij), vitamine (skupine B i E). Bogata je vlaknima i lizinom.
    Ova žitarica čisti organizam, djeluje okrepljujuće, sprečava bolesti crijeva i sklerozu, potiče cirkulaciju, usporava starenje krvnih žila.
    Raž je posebno pogodna za osobe izložene intelektualnom stresu, trudnice, dojilje te starije osobe.
    Raž možete koristiti u obliku cijelih zrna, ali češće se rabi njezino brašno. Prepržena i mljevena zrna raži mogu zamijeniti kavu.
    Mogu se koristiti i ražene pahuljice, koje su odlične za doručak, za pripremanje musli ili kao dodatak kremama i juhama.

    11. Heljda (hajdina)bez glutena
    hajdinaIako ne pripada porodici žitarica, heljda je po sastavu i načinu upotrebe srodna žitaricama. Heljdino porijeklo je Azija, a danas se ova biljka najviše uzgaja na području Rusije.
    Heljda je vrlo izbalansirana namirnica. Izuzetno bogata dragocjenim proteinskim tvarima. Sadrži vitamine skupine B, E i P, minerale (kalcij, željezo, fosfor, magnezij, bakar) te esencijalne aminokiseline (lizin i triptofan).
    Heljda jača organizam i povećava tjelesnu toplinu, zbog čega je pogodna prije svega za zimsku sezonu.
    Zbog svog okrepljujućeg djelovanja heljda se posebice preporučuje sportašima, trudnicama, dojiljama te mladima u razvoju.
    Heljda čisti organizam, štiti krvne žile, sprečava bolesti bubrega i spolnih organa.
    Od preprženog zrna heljde u Rusiji se priprema fina kaša. Način kuhanja kaše je sličan kao i kuhanje riže na pari.
    Od mješavine heljdinog i pšeničnog brašna izrađuje se kruh.

    12. Sirak bez glutena
    sirakSirak, ili sorghum, je žitarica koja se koristi za ljudsku i stočnu hranu. Njegovo porijeklo je Afrika, a danas je ova žitarica popularna u Indiji, Africi i Kini.
    Sirak je bogat željezom, kalijem i fosforom. Od vitamina sadrži tiamin i niacin. Sirak je dobar izvor proteina i vlakana i ne sadrži gluten.
    Sorghum je dobar kao prevencija  bolesti srca, dijabetesa, artritisa, prekomjerne težine i alergije.
    Od sirka možete napraviti kašu, njegovo brašno se koristi za izradu kruha i kolača. Sa malom količinom ulja u voku možete pripremiti ekspandirani sirak - zdravu zakusku, sličnu kokicama.

    13. Riža bez glutena
    Riža, nakon pšenice, je druga najpopularnija žitarica u našoj kuhinji.
    Na Istoku riža je dominantna biljka i pokriva čak 80-90% prehrane azijskih naroda.
    Konzumiranje integralne riže osigurava organizmu neophodne ugljikohidrate, proteine, vitamine (posebno skupine B), minerale (kalcij, željezo, fosfor) i enzime.
    Ova žitarica ima antialergijsko djelovanje i s obzirom na to da ne sadrži gluten, lako se probavlja.
    Riža blagotvorno utječe u slučaju hipertenzije, kolitisa i želučanih tegoba. Koristiti ju smiju i dijabetičari, jer se škrob iz riže probavom pretvara u dekstrozu, a ne u glukozu.
    Osim u zrnu, riža se koristi u obliku pahuljica i brašna. Pahuljice, koje se dobivaju gnječenjem zrna riže, mogu se koristiti za lagan i zdrav doručak. Integralno rižino brašno možete rabiti za pripremu kruha i kolača.


    14. Pšenica
    pšenicaPšenica je najčešće korištena žitarica u našoj kuhinji.
    Ova biljka je prvobitno uzgajana u Aziji i Africi, a pretpostavlja se da je stara više od 17000 godina.
    Postoji dvije vrste pšenice: mekana i tvrda (durum).
    Mekana pšenica se koristi za izradu kruha, peciva, kolača, dok tvrda - za izradu tjestenine.
    Pšenica ima nevjerojatna nutritivna svojstva. Ova žitarica sadrži sve što nam je potrebno za život - proteine, masti, ugljikohidrate, vitamine, minerale i enzime.
    Ako biste imali samo pšenicu za jesti, ne biste samo proživjeli, nego i ostali zdravi. Pod uvjetom da ju koristite u integralnom obliku.

    Oprez - pseudo integralni proizvodi
    Sa povećanim zanimanjem za zdravu hranu, pojavilo se veliko mnoštvo pseudo integralnih proizvoda - posebno kruha i brašna.
    Kao integralno, podmeće se “reintegrirano” brašno - mješavina rafiniranog brašna i mekinja, što je pokušaj obnavljanja onoga što je ranije uništeno. To nema nikakve veze sa pravim integralnim brašnom.
    Razlikovati pravo integralno brašno možete na sljedeći način:
    Reintegrirano brašno je bijelo sa puno tamnijih točkica, dok je pravo integralno brašno ujednačeno i ima tamnožutu boju.

    Gdje kupiti?
    Većinu integralnih žitarica sa ove liste možete pronaći u trgovinama zdrave hrane.

    Integralne žitarice su vrlo zdrave. Znanstvenici povezuju njihovo redovito korištenje sa smanjenim rizikom od dijabetesa, visokog krvnog tlaka te mnogih vrsta raka.
    Zato uvrstite ove žitarice u Vaš meni i jedite ukusno i zdravo!

      Izvor  http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/integralne-zitarice    

    недеља, 09. фебруар 2014.

    Metafizika, energija, misli, aura



    Metafizika


    Metafizika je stvar dubljeg promišljanja, a ne razumskog odnosa. Iz našeg kuta, sa druge strane,  ne postoji interakcija, i jedino mislima možemo povezati realno i nadrealno.

    Energija:

    Najveći problem u prilazu energiji predstavlja ograničavajući faktor fizičkih zakona, koji ne daju širinu za spoznajom prirode energije. Realna fizička snaga na koju smo navikli, nema nikakve veze sa snagom čiste, zgusnute energije nematerije. Misao, kao poveznica između čovjeka i energije, nije shvaćena. Mislima se služimo stalno i, na žalost,  ne vidimo njihovu  suštinu. Svemir kao statična cjelina, i sva kretanja tijela unutar te cjeline,  stvaraju  energiju sa beskonačnom snagom. Kada shvatimo suštinu i snagu naših misli, shvatit ćemo i suštinu energije.
    Energija je brza kao munja i ima snagu groma. Nalik na energiju,  i misao ima iste odlike. Iz perspektive energije, čovjek je arena  rađanja, mladosti,  svjetlosti, čovječnosti, dobročinstva, blaženstva, ljubavi, sjenki, slika, magle, munja, gromova, misli, mašte, ideja, iluzija, kreacija, svijesti, duha,  snage, sreće, radosti,  tuge, patnje, mržnje, pohlepe, zavisti, straha, nesigurnosti, neizvjesnosti, strasti, želja, emocija, EGA, nagona, zdravlja, bolesti, razočarenja, bogatstva, siromaštva, neznanja, starosti, smrti.  Navedena stanja čovjeka, predstavljaju različite mogućnosti pretvorbe energije u materiju. Na jednoj strani imamo čistu, moćnu i slobodnu energiju, a na drugoj strani  ograničeno tijelo sa neizvjesnom sudbinom. Između energije i tijela su misli,  nemirne poput munje, a nekada mirne kao slike. Misli su odnos energije i tijela.
    Slika aure sa,  svim bojama, kopira se u oblikovanje tijela. Boje aure su dokaz spremnosti tijela i čistoće DNK stanica za pretvorbu energije. Crna boja aure je znak energiji da su kodovi DNK u tijelu nečitki i ona nema mogućnost oblikovanja tijela. Ukratko,  tijelo se gasi. Od rađanja do smrti, sve se dogodilo kao u snu. Tijelo se razlaže,  kao ostale tvari, a Duša  odlazi sa aurom ,  u novo traganje za srodnom Dušom, i rađanje novog bića.
    Sve je krenulo od energije i završilo kao energija.
    I što reći poslije ovih činjenica?  Što je original, Duša, ili tijelo? Da li je čovjeku potrebno toliko straha, neizvjesnosti i patnje? Činjenice govore na koji način možemo pretvoriti energiju u oblikovanju života. Svatko je dobio priliku urediti svoj život, a on će biti onakav kakve su misli.
    Nije potrebno mučiti sebe u pronalaženju pravih životnih rješenja. Stvar je jasna i odraz je prirodnih potreba života. Misli prate energiju i vode je u oblikovanju života. Ne smijemo sebi dozvoliti ružne i nemirne misli, jer su one mjerilo kvalitete života.

    Misli:

    Misli su poveznica između svjetlećeg tijela aure i tijela. One su jedino moguće rješenje u povezivanju zakona metafizike i fizike. Duša, aura i misao čine sintezu zapisa u vidu slike. Svaka misao prolazi kroz Dušu, koja reagira na sadržaj misli. Lijepe misli čine Dušu sretnom, a zbog ružnih misli, ona pati. Ono što je srce za tijelo, to je Duša za auru i misao. Povezane misli formiraju svijest, koja,  cjelini bića , daje formu i sadržaj.
    Beskonačnu snagu i brzinu energije,  i statičnost fizičkog tijela,  jedino je moguće povezati nekom sjenom, iluzijom, mislima, u vidu projekcije slike. Ta slika je projekcija aure, i sadrži lik tijela. Zbog toga su misli brze kao energija, i statične kao slika tijela.
    Čovjek je stvoren od energije, na sliku i priliku, ideji  Duša  muškarca i žene. Slika te ideje je pohranjena u auri, i označava original u smislu energije.  Mislima smo povezani  sa Dušom i Izvorom energije. Svjetlost sa neba najbliže označava prirodu energije. Brza je poput sjenke, slobodna,  nezadrživa, leti svuda.
    Sebe doživljavamo i prihvatamo kao original i previdimo  pravi. Tijelom smo vezani za Zemlju, a moramo slijediti put našeg stvoritelja, energije, i biti slobodni. Kako to postići? Ako smo stvoreni od najsitnijeg zrna, i razvili se u krupno biće koje ima snagu, razmišljanjem u obrnutom smjeru,  moramo pronaći način i postati zrno zgusnute energije. Trebamo se osloboditi  tijela, postati sjena u vidu slobodnog duha. Doživljaj te slike imamo gledanjem sebe u ogledalu, putem svijesti, a ne preko tijela.
    Cilj misli, mašte i iluzije je oslobađanje duha i biti vječno povezan sa  energijom. U dubokoj meditaciji, duh je najdublje povezan sa  čistom energijom, i u tom stanju nije potrebna razređena energija iz zraka, vode i hrane.
    Misli i slike se prenose holografski, i  ne smetaju jedna drugoj. Misao, kao početna slika, mora proći fazu mašte i ideje, kako bi dobila jaču snagu za prijenos na daljinu, i u trenutku oslobađanja posjedovala snagu univerzalnog duha. Ovo ima veze sa prijenosom električne struje.
    Misli komprimiramo u jaku, uvjerljivu sliku, kao u snu, što čini iluziju duha, koga trebamo oslobvoditi tijela.

    Nematerija:

    Čista energija je zgusnuto stanje. Odnos čovjeka i  kozmosa,  u smislu nekakvih veličina, daje njihov omjer gustine energije. U tom kontekstu, čovjek je kap vode u oceanu.

    Hrana:

    Svijest o hrani čini okosnicu života zbog njene povezanosti sa energijom i snagom čovjeka.
    Suština konzumiranja hrane je u potrebi tijela za čistijom energijom, a ne za uživanjem. Zrna od žita su najljepša slika sjemena. Svi prerađeni oblici , brašna, kaše, namazi, složena jela, predstavljaju iskrivljenu sliku i ne daju čistu energiju. Zbog toga se zrna žita dodaju pecivima i kruhu za poboljšanje slike i energije.
    Hrana  je redovita tema sa mnogo dilema. Stalno se pitamo koju hranu trebamo jesti? Način pretvorbe energije najbolje govori o tome. Okruženi vegetacijom, kao izobiljem, hranu trebamo potražiti u njoj. Tu spadaju zrna žitarica, jer su kompaktna, kao sjeme, imaju klicu, i mogu roditi život, u smislu energije. Hrana iz vegetacije ne bježi, već se mirno daje. Životinje se preplaše kada osjete da ćemo ih pojesti. One imaju Dušu, koju ne bi smjeli povrijediti. Srodnije su nam po mnogo čemu od biljaka, i ne predstavljaju našu hranu. Energija iz hrane je razrijeđena, i poslije metabolizma, postaje čistija, u vidu krvi, limfe i ostalih tekućina tijela. U tu svrhu  trebamo jesti hranu koja najbolje odgovara stvaranju čiste energije. Koju ćemo hranu jesti, odlučuje naša svijest. Preko zraka, vode i hrane zadovoljavamo potrebe tijela, a preko čiste energije u vidu duha (iluzije i slike), zadovoljavamo Dušu. Čistim zrakom, dobrom vodom i odabranom prehranom možemo zadovoljiti tijelo, kao fizički aspekt i Dušu, kao metafizički aspekt života.
    Suština je dobar izbor i jednostavna kreacija, u vidu slike, koja  hrani Dušu. Hrana na tanjuru treba biti lijepa slika Prirode, a ne preplašene životinje. Jela sa više od četiri namirnice, daju slabiju energiju. Hranu trebamo puno žvakati .

    Pogledi:

    Imamo dva pogleda, onaj sa Zemlje, prostorno-vremenski koji uključuje fizičke zakone materije i interakciju odnosa, i drugi, iz ptičje perspektive,  sa neba, vremensko-prostorni, koji pruža  slobodni doživljaj svega, u vidu slike, bez prisustva materije.

    Duh:

    Duh je stanje čovjeka kada može koristiti čistu, zgusnutu energiju, po zakonima metafizike.
    Ovozemaljsko znanje i poznavanje fizičkih zakona materije, su ograničeni i nemju  nikakve veze sa duhom. Duh je sveznanje, i možemo ga shvatiti u vidu sjenke, igre svjetlosti i pokretnih slika. U tijelu je duh zarobljen i čeka priliku za oslobađanje, vodeći računa  o strahu tijela zbog čina odvajanja.  
    Svijest:
    Predstavlja mogućnost  čovjeka u rabljenju energije materije, putem fizičkih zakona. Prethodnica svijesti je misao, koja nas prati u budnom stanju. Svijest je cjelovita priča života, ima zadaću držati tijelo i duh u skladni odnos forme i sadržaja.

    San:

    San predstavlja stanje u smislu poveznice svijesti i duha. Kroz san,  svijest je mirna, a duh se prikazuje u vidu pokretnih slika. Funkcija sna je prikaz oslobađanja duha. Sanjati možemo u budnom stanju preko mašte i priviđenja.

    Razum:

    Tjelesno shvatanje potreba za energijom, nazivamo razum. Cjelinu tijela i duha, jedino može voditi svijest.
    Čovjek je stvoren na sliku i priliku:
    Na sliku, znači novi genetski kod dobijen spajanjem kodova aura Duša  muškarca i žene. Označava sliku budućeg ljudskog bića, nalik slici u ogledalu, sa dvije dimenzije i ima boju.
    Ispravnost kodova je određena  općim stanjem bića roditelja. Originalni kod budućeg djeteta biti će povezan sa kodovima roditelja, i cjelog niza predaka od Izvora energije iz jedne idealne točke.
    Originalni kod aure u suštini predstavlja original čovjeka. Biti će umnožen u onoliko kopija, koliko ima tjelesnih stanica. Ovo je spoznaja o čovjeku kao kopiji originala. Fizički zakoni materije tijekom tjelesne pretvorbe nisu savršeni i moguće su različite pogreške u prenošenju genetskih kodova. Točnije, dobijena energija iz materije ne zadovoljava uvijek kriterije čiste energije. Zbog toga moramo imati svijest o zraku, vodi i hrani.
    Na priliku, se misli o utjecaju materije i oblikovanju tijela iz sjemena, zraka, vode, hrane. Od naše svijesti ovisi  kvaliteta odabranog sadržaja i čistoća dobijene energije. Čovjek ne živi zbog sebe, roditelja i svih predaka u nizu, već je prijenosnik vrste, sa konačnim ciljem evolucije energije.
    Sjediniti tijelo i Dušu znači zadovoljiti Dušu iluzijom u vidu slike, a tijelo zadovoljiti sadržajem materije, preko svijesti. Duši godi iluzija-slika, kao druga dimenzija, a tijelu sadržaj materije, kao treća dimenzija.
    Cilj je stvoriti što bolju sliku o sebi i svijetu, na način kakav treba biti, a ne kakav  jeste.

    Duhovnost:

    Duhovnost nije stvar htijenja ili prisile. Ona je prirodna potreba za oslobađanje duha, kao iluzije ili zamišljene slike, u koju smo uvjereni.
    Ako vam je teško stvoriti iluziju o duhu, onda se trudite imati takvo biće, koje će ostavljati lijepu sliku u ogledalu. Ujedno se trudite popraviti sve slike sredine u kojoj živite. Duša voli lijepe slike, jer iz njih vidi mogućnost za čistijom energijom i oslobađanjem duha.
    Duhovnost ne dobijamo čitanjem knjiga, nego dubokim promišljanjem i stvaranjem iluzije o energiji. Naravno, znanje nam najviše pomaže. Duhovnost se razvija putem poznatih fizičkih zakona i stječenog znanja o energiji.  Dubljim promišljanjem, dolazimo do jasnijih spoznaja o energiji i jednog dana shvatimo njenu suštinu.
    Duhovno uzdizanje je u funkciji prihvatanja i vjere u nadrealno. U sebi moramo stvoriti dovoljno jaku i uvjerljivu iluziju o duhu i biti spremni  osloboditi ga iz tijela, u vidu komprimirane slike, veličine impulsa energije, koja će imati snagu i prirodu zgusnute energije.

    Duša:

    Stvorena od energije, predstavlja naše roditelje i  utočište. Prati razvoj i život tijela, a fizičke zakone prihvata,  samo u vidu najboljeg reda pretvorbe energije. Najviše joj godi razvijanje duha u tijelu. Ona traži od nas čistu namjeru, jasnoću i mirne misli.
    Svojim odnosom prema  biću, tijelu i životu, često povrijedimo Dušu, ali nas ona  ne može spriječiti u tome,  jer ne razumije fizičke zakone. Na račun tih zakona otvaraju se veće mogućnosti povrijede Duše i nepravilnog odnosa prema energiji.

    Iluzija:

    Iluzija kao slika mora biti stvorena mislima i maštom, a ne fotoaparatom. Kreativna ideja stvara iluziju u svrhu buđenja duha.  Suština umjetničkih djela, oblika i života je stvoriti ljepšu sliku o energiji, i time ublažili strah od njene beskrajne snage. Preko  kreacija i djela, u sebi budimo osjećanje ljubavi prema energiji. Iluzija nema značaj ako u nju ne vjerujemo.

    Radost života:

    Život je jednostavan i čini pravu radost. Sastoji se od misli, mašte, kreiranja iluzije, čistog zraka, dobre vode i odabrane hrane. Sve to daje izobilje životu. Sa roditeljima smo iskonski vezani, vole nas i pomažu u svemu. Duh ljubavi i zajedništva prenose na nas  s ciljem socijalizacije i mirnog života. Povezanost sa roditeljima prenosimo na djecu, s ciljem očuvanja vrste i nastavka  evolucije. No, naše biće je individualna stvar, ima cjelinu, misli i potrebu za energijom. Putem faza odrastanja, razvijamo svoja tijela, svjesnost i vjeru, očekujući pojavu duha. Živeći sa mirnom Dušom, u duhu energije i ljubavi, dovodimo u biće mir i radost. Na jednak način vodimo brigu o Dušama drugih.
    Stvoreni smo od energije, živimo od nje i moramo poznavati njenu prirodu. Ne možemo ići kroz život bez svjetlosti, a iz ove priče spoznajemo, da smo i sami svjetleća slika poput zvjezde na nebu. Učinimo sve za mir Duše, popravimo boju naše slike u auri i život će imati smisla. Energija nam daje neograničene mogućnosti u organiziranju života, a od nas traži poštivanje kozmičkog reda i zakone Prirode. Zbog pogrešaka koje činimo, suočeni smo sa velikim problemom potreba za energijom.  Za očekivati je dolazak nove epohe čovječanstva, u duhu ljubavi, svijesti, duhovnosti i prosperiteta.
    Pozitivnim mislima razvijamo svijest za pravilan odnos prema sebi, drugima i energiji. Postajemo svijesni naših potreba i mogućnosti i ponašamo se u tim okvirima. Odgovorni smo za sklad u nama i oko nas. Naše misli, srce, svijest i Duša moraju biti usklađeni. Kako se približavamo nadolazećoj starosti, moramo razvijati duh za susret sa nepoznatim, onostranim  svijetom. Moramo priznati ,  i sada živimo u strahu od neizvjesnosti zagrobnog života. U tom svijetu vlada vječni mir i moramo sebi objasniti potrebu za duhom i prihvatiti prirodnu potrebu, za vječni život bez  šarene Prirode, svih njenih izazova i kretanja. Tjelesni  život je pravo mučenje u odnosu na slobodu vječnog mira, i prihvatanjem toga, oslobađamo se straha. Duši je stalo završiti tjelesnu pretvorbu i osloboditi se tijela, njegovih pogrešaka i grijehova. Duša je zadovoljena kada u sebi probudimo duh.

    Što nam je činiti:

    Za početak, moramo prihvatiti značaj dana i noći, u vidu ritmičkog ponavljanja svega. Život organizirati po principu ovdje i sada, jer je to potreba za energijom. Ne možemo disati  i  jesti hranu jučer ili sutra, već sada u trenutku potrebe za energijom.

    Naše misli moraju biti u funkciji života i stvarnih potreba za energijom. Tako se postiže mir.  Sve ono što nema veze sa današnjim životom, ne smijemo raditi. U tu svrhu,  zabrinjavanja nemaju smisla.
    Svjesni života, osjećamo  slobodu što ćemo danas raditi, jesti, piti.
    Na spavanje idemo oslobođeni ružnih misli i ustajemo prije izlaska sunca.
    Mi smo svjesno i socijalno biće, i imamo potrebu za druženjem, zabavom, stvaranjem. U tu svrhu imamo potpunu slobodu i kreaciju, i  sve je stvar naših potreba i mogućnosti.
    Pouku o životu dobijamo iz prethodnog dana, pogrešaka i reagiranja Duše.

    Našu spiritualnost zadovoljavamo razmišljanjima i maštom o energiji. Što dublje razmišljamo o njoj, otvaramo mogućnost razvijanja duha i povezanost sa zgusnutom energijom. Još dubljom maštom, izazivamo iluziju u vidu slike, koja nas očarava i potpuno zaboravimo na običan život. Jednom riječi, zakoračili smo u svijet mašte, iluzije, duha, energije i onozemnog. Nakon tog iskustva, sami uviđamo svrhu tjelesnog i duhovnog života.

    Život je zanimljiv kada govorimo o energiji. Nema čovjeka koji ne razmišlja o njoj, na ovaj ili onaj način. Vjerojatno se radi o iskonskom nagonu od prirode energije, koja nas stalno podsjeća na obvezu stvaranja iskre, impulsa ili sjemena energije i vratiti ga Izvoru.

    Priča o energiji, nemateriji i metafizici, nema nikakve razumske  povezanosti sa  fizičkim zakonima materije. Zato moramo spoznati suštinu misli, kao poveznice između tijela i  zgusnute energije nematerije. Za početak imamo svijest što sa mislima možemo biti , u trenutku, na svakom mjestu svemira i stvoriti iluziju u vidu realnih osjećanja.

    Meditacija:

    Usmjerenost ka energiji nazivamo meditacija. Ona mora biti slobodna, bez ikakvih očekivanja i cilja. Postoje mnoge tehnike meditiranja i to je osobna stvar pojedinca. Praktično je meditirati u hodu, zbog stalne potrebe za energijom. Svi ljudi mogu razmišljati o energiji, stvarati iluzije o njoj, ali nemaju jednake moći u oslobađanju duha, i sa time se moramo pomiriti. Maštanje o energiji dovodi nas u stanje mira, i kada imamo problema. Razmišljanje o energiji , čini tijelo laganim i dobijamo osjećaj slobodnog letenja. Razmišljajući o problemima, dobijamo uznemirenje. U stanju mira, lakše dolazimo do rješenja problema.
    Materijalni svijet je ograničeni svijet realnosti, po fizičkim zakonima,  i naše mogućnosti su  različite i ograničene. No,  čovjek je pun mašte i kreativnih ideja, i u svijetu nadrealnog,  može udovoljiti iluziji o energiji.

    Iluzija nema smisao ako nije podržana od tijela. Duh čovjeka mora biti sadržan u tijelu, i biva oslobođen činom prosvjetljenja ili nakon smrti.

    Čitanje i učenje:

    Sve dok ne probudimo prave misli o metafizičkim zakonima  energije, služimo se čitanjem tuđih iskustava o energiji. Onog trenutka kada u sebi probudimo dovoljno jaku ideju o energiji, prestaje i želja za čitanjem. Umjesto toga, sami produbljujemo maštu i stvaramo iluziju u koju sve više vjerujemo.
    Umjesto čitanja knjiga, dolazimo u fazu kada ih možemo pisati sami, jer duhovnost dolazi iz mašte, a ne iz tuđih iskustava.


    Pero, Opatija 2010.

    Izvor Val Znanje portal za razvoj svijesti